Objavljeno 2. prosinca, 2020.
Bagić: Uvođenje sankcija potrebno je u izvanrednoj situaciji, da bi se ljudima poslala dodatna poruka
Izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojima će se propisati kazne za nepridržavanje mjera zaštite od zaraze koronavirusom, na dnevni red Sabora bit će uvrštene u srijedu.
Podsjetimo, ovim se izmjenama proširuje krug osoba koje će moći obavljati nadzor nad provođenjem mjera te se propisuju novčane kazne za njihovo kršenje.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ističe kako ove zakonske izmjene ne znače represiju te navodi kako će u nadzoru mjera moći sudjelovati i policija.
Policijske ovlasti
"To je zakon koji je usmjeren na sve manju manjinu ljudi koja ne prihvaća pridržavati se mjera koje su propisane na temelju struke", kaže Božinović, koji očekuje da će policija prije svega djelovati instruktivno, upozorenjima, te da samo u krajnjim slučajevima ili pri upornom odbijanju ide i s penalizacijom. "Ovaj zakon ne daje nikakve nove ovlasti, prije svega policijskim službenicima, koje nisu propisane zakonima o policijskim ovlastima i poslovima", istaknuo je Božinović.
Pomoćnik ministra unutarnjih poslova i ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut kaže kako su mjere kažnjavanja potrebne zbog manjeg broja ljudi koje se mora prisiliti i uputiti da ih se pridržavaju, ali da je, prije svega, naglasak na prevenciji i edukaciji. Izvijestio je da Civilna zaštita ima dvjestotinjak pripadnika, 100 je pričuvnika Civilne zaštite koji rade kao COVID redari, državni inspektorat ima 200-tinjak ljudi, a tu je i policija, kao najjača snaga. "Imamo dovoljno ljudi za nadzor za manji broj ljudi koji će kršiti mjere", ustvrdio je Trut u emisiji "U mreži Prvog" Hrvatskog radija.
"Nije cilj kažnjavanje, nego dovesti društvo i građane u način funkcioniranja rada i života da se virus ne prenosi s jedne osobe na drugu. Bitna je dezinfekcija, smanjen broj kontakata, ne imati druženja, nositi maske. Moramo razumjeti da bez toga ne može. To mora biti dio našeg života i nadam se da to neće dugo trajati i da će nam se normalan život vratiti kroz koji mjesec", istaknuo je Trut. Podsjetio je da su inspektori svih osam mjeseci epidemije obilazili objekte i promatrali kako se primjenjuju mjere Stožera i preporuke HZJZ-a, a u posljednje vrijeme uz pomoć policije.
Nakon što je Vlada objavila da je kazna od 5000 do 10.000 kuna za organizatore privatnih proslava na kojima ima više od propisanih 10 osoba, glavno je pitanje tko će utvrditi koliko točno ljudi u nečijem domu ima, tj. može li policija ući u nečiji privatni prostor bez naloga suda. "Policija može ući u svačiji prostor pod određenim uvjetima. Kuda bi se došlo kada bi sudac istrage pisao svaki nalog. Tu se radi o izvanrednoj situaciji kada razlozi za ulazak nisu potrebni. Bilo bi idealno kada do toga ne bi došlo, odnosno kada bi se svi ponašali samozaštitno. Ako se susjedi žale na buku i na to da ima više osoba u nekom objektu, policajci, kao i do sada, ne moraju uopće ući u stan ili kuću, ali mogu napisati prekršajnu prijavu na temelju žalbi susjeda. Volio bih da ne moramo ići po stanovima, već da i dalje radimo svoj redovni posao, za što nas ionako nema dovoljno", kaže Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske.
Na pitanje zašto u Hrvatskoj nema uspjeha prevencija nego je nužno posegnuti za kažnjavanjem, sociolog Dragan Bagić kaže da je, kada je o tome riječ, situacija nešto složenija. Naime, dodaje, nisu ni kazne same po sebi nužno nešto što će promijeniti ponašanje ljudi - i tu je možda najveći problem.
Promjena ponašanja
"Ako ne možete promijeniti ponašanje stanovništva, a postoje sankcije, onda ćete ga, naravno, puno teže promijeniti u situaciji kada one ne postoje. Rekao bih da je puno veći problem to što vrlo često u različitim situacijama samo postojanje sankcija nužno nema efekta samo po sebi. Jer vi imate skupinu ljudi koja i dalje neće vezati pojas u automobilu, iako sankcija za to postoji dugo", uspoređuje Bagić, dodajući kako je poanta takvih pravila da ih jednostavno rutinizirate u ponašanje.
Sada imamo novu situaciju, kaže Bagić, u kojoj ljudi jednostavno trebaju rutinizirati neke oblike ponašanja poput nošenja maski i slično te promijeniti svoje navike vezano uz druženja. Bagić dodaje da se mora uložiti veliki psihički napor da bi se promijenilo ponašanje, pogotovo ako znate da je nešto privremeno. "Ne želimo da nam život bude takav da se ne možemo normalno družiti, obavljati razne aktivnosti itd., a nije baš niti da želimo stalno nositi maske. Tako da je ovo izvanredna situacija u kojoj morate postići da ljudi privremeno promijene ponašanje i da ga prihvate kao nešto privremeno normalno. A to nije lako postići kod velike većine ljudi", pojašnjava Bagić. On smatra da su sankcije važne jednostavno zato da se osnaže epidemiološka pravila, jer dok smo imali samo preporuke, ljudi su lakše podlijegali pritisku da se nastave ponašati uobičajeno. "Zato je uvođenje sankcija bilo potrebno u ovoj situaciji koja je specifična, izvanredna, da bi se ljudima poslala dodatna poruka kako moraju uložiti ekstra napor u poštovanje novih pravila", ističe Bagić.
Igor Bošnjak/Sandra Lacić
TKO SVE SMIJE “LEGITIMIRATI” GRAĐANE
Pomoćnik ministra unutarnjih poslova i ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut smatra da je javni prijevoz najteže kontrolirati jer je to dinamična aktivnost, pogotovo u špicama, vremenu odlaska na posao i povratka s posla. “U sklopu provođenja nadzora novih epidemioloških mjera policija bez naloga neće nasilno ulaziti u stanove, osim u iznimnim situacijama”, kazao je načelnik u zagrebačkoj policiji Davor Posilović. On je podsjetio da je policija i do sada kontrolirala mjere koje je propisao Nacionalni stožer civilne zaštite te je dodao da je riječ o proširenju kruga osoba koje će sada moći primjenjivati nadzor nad sigurnosnim mjerama. ‘’Dosad su to bili inspektori državnog inspektorata, a sada će to biti i drugi inspektori, odnosno policija’’, pojasnio je. Pojašnjavajući način na koji će policija provoditi nadzor pridržavanja mjera, Posilović je istaknuo da ovlasti provjere istovjetnosti koje se tiču zadiranja u ljudska prava ima isključivo policija. ‘’Ako inspektori civilne zaštite ne mogu sami riješiti neki problem, ovlašteni su pozvati policiju’’, nadodao je. Posilović je objasnio da je riječ o primjeni policijskih ovlasti koje se nisu mijenjale te je naglasio da nasilan ulazak policije u stan, osim u iznimnim situacijama, nije moguć. ‘’Nikakvog nasilnog upada ovdje neće biti’’, kazao je. Odgovarajući na pitanje tko sve može “legitimirati” građane Posilović je rekao da inspektori civilne zaštite imaju pravo zatražiti osobnu iskaznicu te da u slučaju da ju osoba odbije pokazati, inspektori civilne zaštite mogu zatražiti pomoć policije.
Dragan Bagić
sociolog
GDJE SU PRAVILA UKLESANA U KAMEN LAKŠE SE POŠTUJU
Na pitanje jesu li hrvatski građani manje svjesni nužnosti prevencije nego što je to drugdje u Europi i svijetu, Bagić kaže kako postoje društva koja su naviknuta na veću razinu discipline, poštovanja pravila itd. Mi sigurno ne pripadamo u takva društva, ističe, tu postoji niz povijesnih, kulturoloških i drugih razlika, ali nismo ni neka iznimka u odnosu prema nekim sličnim zemljama sa sličnom poviješću. “Jednostavno je najvažnija stvar stabilnost poretka. Čak ne ni kultura. Tamo gdje imate poredak koji dugo traje, gdje se pravila nisu mijenjala svakih nekoliko godina ili se cijeli sustavi nisu mijenjali 30, 40 godina, ljudi su jednostavno naviknuti na poštovanje pravila, ona su stabilna konstanta ili, kako bih to metaforički rekao, uklesana u kamen. Kod nas to nije tako, kod nas se stalno nešto mijenja, od krupnih sustava do sitnih pravila. I to rezultira time da je ljudima teško i pratiti što su pravila, a mnogi misle i kako će se opet nešto promijeniti, pa zašto se onda navikavati”, zaključuje Bagić.
GLAS: GAZEĆI USTAV, HDZ UVODI POLICIJSKU DRŽAVU
Iz stranke Glas ocijenili su kako HDZ-ova vlada radi “novi korak prema ograničavanju prava građana” kad predlaže zakonske izmjene kojima se uvode visoke kazne za nepoštovanje epidemioloških mjera. “Ne želeći prihvatiti ni članak 17. Ustava koji za situacije u kakvoj se nalazimo traži dvotrećinsku većinu u Saboru za uvođenje ograničavanja prava i sloboda građana, ni članak 83. koji u redovnim situacijama traži natpolovičnu većinu svih zastupnika za zakone koji diraju prava i slobode građana, HDZ bezobzirno i besramno uvodi policijsku državu”, ustvrdili su. Ističu da nadzor mjera visokim kaznama o kojima može odlučiti 39 zastupnika jedne stranke u Saboru nije u duhu demokratskog poretka RH. “Posebni problem je policijski nadzor privatnih prostora građana”, upozoravaju. Čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro pak ocijenio je da će kažnjavanje građana izazvati veliko nezadovoljstvo te je ustvrdio da je riječ o predrakonskim i zakasnjelim mjerama. Klub zastupnika Mosta zatražio je od Vlade da Saboru podnese izvješće o radu Stožera prije uvođenja novih mjera. H