Kultura
U POVODU 234. ROĐENDANA GRADA OSIJEKA

Grad zagrljaj i grad koji meandrira
Objavljeno 2. prosinca, 2020.
Povodom proslave 234. rođendana suvremenog grada Osijeka, Osječani su na dar primili opjevanu legendu o nastanku grada - poemu Ars Meandrum Jasne Horvat čija je glazbeno-scenska praizvedba upriličena 23. listopada. Povodom Dana grada Osijeka, Institut Andizet snimku je oglasio na svom YouTube kanalu. Na projektu su sudjelovali Filip Sever u ulozi boga Dravusa te Meri Andraković kao božica Tihe. Uglazbljenu poemu na pijanu je svirao Luka Gotovac, u režiji Roberta Raponje.

Prema riječima autorice, poema o Osijeku - gradu zagrljaju, utemeljena je na arheološkom nalazu pronađenom 1927., koji potvrđuje antičku legendu o Mursi kao gradu nastalom iz zagrljaja božice usuda Tihe i boga voda Dravusa. Tihe je u ruci nosila prevrtljivu kuglu koja simbolizira sreću, a kosu joj je ukrašavala kruna načinjena od gradskih zidina. Dravus je antički Osijek rijekom Dravom čuvao Mursu od napadača, ali joj je i prijetio svojom ćudljivom prirodom i čestim poplavama. Na mjestu gdje je Drava najniža, božica Tihe osvojila je Dravusa, a iz njihova zagrljaja nastala je Mursa, grad koji je kasnije predstavljao uspomenu na božicu Tihe.

S obzriom da je Osijek stariji od 2000. godina, njegova dugovječnost zahtijeva skrb, proučavanje i oživljavanje povijesnih nasljeđa. Ars Meandrum ili u prijevodu Umijeće meandriranja podsjeća da Osijek živi, meandrira uz svoju rijeku Dravu onako kako Drava meandrira osječkim poljem. Oživljavanjem legende o nastanku antičke Murse iz zagrljaja Dravusa i Tihe, Osijek se poziva na svoju prošlost u kojoj je bio gradom zagrljajem, gradom meandrom i gradom koji osvaja.

"Čini se da je lik riječnog božanstva, vjerojatno personificirani lik božanstva rijeke Drave (Drav, Dravus) prikazan u sklopu kamene figuralne kompozicije iz zagrebačkog Arheološkog muzeja, podrijetlom iz Murse. Na tom fragmentarnom figuralnom spomeniku dominira sjedeći ženski lik (Tyche, personifikacija Murse ?), a pod njim je u položaju plivača u vodi prikazan bradati i dugokosi čovječuljak (Dravus ?) za kojeg je moguće pretpostaviti da prikazuje personificirani lik istoimene rijeke“ - piše Ante Rendić-Miočević (Histria Antiqua, 21/2012). N. Vekić
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEHNIČKI MUZEJ NIKOLA TESLA

U povodu 120 godina vlaka Samoborčeka

2

ZAGREBAČKI HNK SUDJELUJE U AKCIJI PRIKUPLJANJA DONACIJA

Prvu su premijeru u 2021., predstavu “Gdje se kupuju nježnosti”, posvetili Petrinji

3

NOVI BROJ MEĐUNARODNOG DIGITALNOG ČASOPISA “ALTAZOR”

Hrvatski književnici i svijet - Čile