Tvorac "Kviskoteke", novinar, urednik i prevoditelj Lazo Goluža, preminuo je u 85. godini, javio je HRT. Goluža je rođen 1936., u Stolcu, u Bosni i Hercegovini, a završio je Srednju učiteljsku školu u Zagrebu. Diplomirao je komparativnu književnost i talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Nakon studija 1966., pokrenuo je s Pajom Kanižajem satirični časopis "Paradoks". Od 1967. je na Televiziji Zagreb, a na Radio Zagrebu jedan je od pokretača Noćne priče III. programa. U redakciji Kontakt-programa kao urednik ostvario je više zabavnih i kontakt-emisija. Autor je, urednik i suradnik brojnih televizijskih emisija i serija, poput "Smjerom putokaza", "Skrivene kamere" i "Jadranskih susreta", ali svoj najveći doprinos dao je u području kvizova. Autor je i urednik niza kvizova znanja: "Malo ja, malo ti", "3-2-1, ali vrijedan", "Znaš, znam", "Pješčani sat", zatim kviza znanja i inteligencije "Kviskoteka", mozaične emisije "Obiteljski zabavnik" te kao urednik licencnih TV igara "Brojke i slova" i "Kola sreće". Autorski je surađivao s njemačkom postajom ARD (1989./90.), britanskim TV Yorkshireom i ITV-om (1992. i 1997.) te s francuskim obrazovnim TV kanalom La Cinquiềme (1996.).


"Kviskoteka" je zasigurno najpopularniji Golužin projekt. Kviz je nastao 1979., a emitiran je 15 godina (1980.-1995.). Prve četiri sezone vodio ju je Ivan Hetrich, a potom je voditeljsku palicu preuzeo Oliver Mlakar. Goluža je prva osoba u Hrvatskoj koja je svoj projekt zaštitila kao intelektualno vlasništvo: "Igru asocijacija" iz Kviskoteke Goluža je prvo zaštitio na jugoslavenskoj, a zatim i na svjetskoj razini. Iz Kviskoteke su nastale i dvije knjige koje je Goluža objavio sa svojim suradnicima: "Kviskoteka" (1982.) i "Kviskoteka: igra kvizova" (1990.). Godine 2006. Nova TV pokušala je oživjeti kviz, ali prikazivao se samo jednu sezonu.
Nakon umirovljenja 2001., Goluža je nastavio surađivati s HRT-om do kraja 2002. na postavljanju licencnoga kviza "Tko želi biti milijunaš?" te s autorskim prinosima. Također stvara nove TV formate kvizova, a od 2015. i formate inteligentnih igara za aplikacije novih medija. Dobitnik je nagrada HRT-a, godišnje 1993. i za životno djelo Ivan Šibl 1995. T.Kvorka