Početak je došašća, počele su i mise zornice, započela je nova liturgijska godina. Sve teče u skladu sa strožim epidemiološkim mjerama koje su na snazi do 21. prosinca, a među kojima je i ona o ograničenom broju od 25 vjernika na svetim misama. I prva adventska svijeća zapaljena je na trgovima bez organiziranih programa.

Mjera o 25 vjernika na misama poštovana je i kada je održana prva zornica u đakovačkoj katedrali. "Od ponedjeljka, 30. prosinca, pa do Božića u katedrali su mise zornice u 7 sati i subotom. Dolaskom na zornice pripravljamo se za Božić", pozvao je na zornice župnik jedne od dviju đakovačkih župa, Župe Svih svetih, vlč. Tomislav Ćorluka.

No pitanje koje se najviše nameće u ovom došašću jest kako u uvjetima epidemije i mjera provesti tradicionalni blagoslov obitelji u njihovim domovima. Riječ je o ulasku svećenika i više ministranata u brojne domove u jednom danu, a u svakom domu dočekuju ih ukućani, pa je izravan kontakt neizbježan. Uz to, tom prilikom ukućani ljube križ itd., pa je koronavirus ove godine mjesne crkve stavio uistinu pred velike izazove i pitanje kako epidemiološki sigurno provesti blagoslov obitelji i domova. Vjernicima je to vrlo važan događaj, potvrđuje da je i njihov dom kuća Božja, daje duhovni pečat, potvrdu njihovoj vjeri u novoj lliturgijskoj godini. Dok je, primjerice, Zadarska nadbiskupija odgodila blagoslov do povoljnije epidemiološke situacije, u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji njezin nadbiskup Đuro Hranić imao je sastanak s dekanima i svećenicima i o toj temi. Prema riječima dekana Đakovačkog dekanata i župnika druge đakovačke župe, Župe Dobrog pastira, vlč. Josipa Ivešića, za Đakovačko-osječku nadbiskupiju odluka o odgodi blagoslova obitelji kao jedino rješenje u ovim epidemiološkim prilikama (zasad) nije donesena, već se redovito prati epidemiološka situacija i postupa sukladno s njezinim mogućnostima.

"Nakon donošenja novih mjera nadbiskup je poslao novi dopis u kojemu navodi da se ništa ne bi ukidalo nego prilagodilo epidemiološkoj situaciji. Dakako, ovisno o njoj, može se dogoditi i odgoda, no odlučeno je da se prate epidemiološke prilike te stanje i mogućnosti, i to po župama jer one nisu iste, jedna je gradska, druga seoska, jedna je mala, druga velika itd. Trebat će se prilagođavati u hodu. Osobno, sada nemam neko rješenje kako postupiti u mojoj župi, pričekat ću iduće dane, naši ljudi će razumjeti. Na kraju krajeva, da blagoslov obitelji u domovima zbog koronavirusa bude primjerice u veljači ili ožujku manje je važno od činjenice da je on uvijek dobrodošao. Zdravlje treba biti na prvome mjestu", kaže vlč. Ivešić.

Može se očekivati da će dio vjernika zbog bojazni od virusa, zaraze, ove godine odustati od blagoslova, a na što su svećenici spremni. "Rečeno nam je da se blagoslov obiteljima ne uskrati, ali niti nameće ako ga netko u strahu od korone ove godine želi izostaviti. Dakako, ne bismo željeli da takvih bude mnoštvo, da se ne širi defetizam u ovim ionako izazovnim vremenima", dodaje vlč. Ivešić. "Kako će teći blagoslov obitelji i domova pokazat će vrijeme, uz poštovanje svih mjera", kaže župnik Čorluka.

Vrijeme je i pohoda bolesnicima koji je počeo u ponedjeljak i trajat će najmanje 10 dana. "Nadbiskupova preporuka prije donošenja strožih mjera bila je da istovremeno pri pohodu bolesnika blagoslovimo i obitelj u tom domu, te ako tada to želi i netko u susjedstvu. U nekim biskupijama blagoslov se preferira u došašću jer je počela nova liturgijska godina. Nadamo se kako ćemo ostale domove obići, no konačnu riječ dat će epidemiološka situacija i mjere, nakon Božića ili nakon Nove godine, no za sada odgode nema. Dakako, blagoslov bi tekao uz maske, dezinficijense, razmak, reducirani broj ministranata", kaže Ćorluka. U Župi Dobrog pastira njezin župnik Ivešić ići će samo, kaže, u pohod bolesnika, i to onih koji su se za to prijavili.

U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, primjerice, za blagoslov obitelji razmatraju se tri modela. Prvi je tradicionalni gdje župnik posjećuje obitelji u njihovim domovima. Drugi model bio bi da župe naprave rasporede po određenom ključu, a vjernici bi u manjim skupinama dolazili na misu, svećenik bi blagoslovio vodu kojom bi poslije obitelji blagoslovile svoje domove. "Za treći model pripremili smo jednu malu preklopnicu s obredom blagoslova obitelji, koji bi zajednički slavili članovi obitelji bez nazočnosti svećenika", navodi tamošnji Nadbiskupski ordinarijat.