Nalazimo se u povijesnom trenutku kada imamo priliku povećati kvalitetu života čovječanstva. I u Hrvatsku je stigla peta generacija mobilne mreže: to je tehnologija budućnosti koja donosi revolucionarne promjene u zdravstvu, prometu, školstvu, poljoprivredi, energetici, čitavim gospodarstvima, a potencijalno bi mogla biti značajna kao i otkriće struje ili prvi automobil. Uz razvoj 5G tehnologije stiže 2.3 milijuna novih poslova u zemljama EU, a globalni BDP mogao bi narasti i za 4 bilijuna dolara do 2030. U Hrvatskom Telekomu i Glasu Slavonije predani smo tome da novu tehnologiju učinimo dostupnom i očekujemo da bude u funkciji i na korist čovječanstva! Istražujemo kakav će utjecaj 5G tehnologija imati na naš svakodnevni život.

 

Početkom 19. stoljeća izumljena je prva parna lokomotiva. Bio je to povijesni događaj koji je označio eru novog načina transporta ljudi i materijala te otvorio mogućnost bržeg razvoja društva. No s pojavom prvih vlakova došli su i strahovi da se radi o stroju koji je opasan za ljudsko zdravlje.
Edwin Fuller Torrey i Judy Miller napisali su u svom radu ‘Nevidljiva pošast: Porast mentalnih bolesti od 1750.’ da su u početku ljudi vjerovali da vlakovi mogu oštetiti mozak. Točnije, pričalo se da vibracije lokomotive mogu poremetiti um i učiniti zdrave ljude ludima. Danas se, kao što dobro znamo, normalno svi vozimo vlakovima bez straha od oštećenja mozga.
Ovaj slučaj je samo jedan od primjera kako su određena tehnološka otkrića potaknula iracionalne strahove kod ljudi. Isto se dogodilo i s izumom poljoprivrednih strojeva, hladnjaka pa čak i s uvođenjem struje u kućanstva, iako su to sve redom tehnologije koje su uvelike promijenile život ljudi na bolje.
Jedna takva tehnološka prekretnica događa se i upravo sada s uvođenjem 5G mreže. Uz tu tehnologiju vuku se neutemeljene predrasude poput onih da 5G izaziva rak ili prenosi koronavirus, dok u pozadini ostaje istina - da su pred nama nevjerojatne mogućnosti koje će implementacija 5G mreže donijeti za cijeli svijet.
No, ako je vjerovati povijesti, ovi strahovi su nešto kroz što svaka revolucionarna tehnologija mora proći prije nego li bude normalno prihvaćena. Upravo zato smo u suradnji s eminentnim stručnjacima objasnili 10 najvažnijih tehnologija iz posljednjih nekoliko stoljeća koje su unaprijedile društvo, a koje su u početku bile popraćene s neopravdanim strahovima.

Predrasuda: Nakon širenja upotrebe parnog stroja pojavili su se razni pokreti koji su se protivili tehnološkom napretku i posljedičnom mijenjanju društveno-ekonomskih odnosa. Jedni od najradikalnijih među njima su bili Ludditi koji su diljem Engleske uništavali parne strojeve kriveći ih za probleme radništva kao što su nezaposlenost i niske nadnice.
Važnost za svijet: Parni stroj označio je početak prve industrijske revolucije. Nova tehnologija omogućila je prijelaz s manufakturne proizvodnje na tvornički rad, otvarajući vrata bržem razvoju industrije. Ubrzo nakon toga su parni strojevi našli i primjenu u rudnicima te prometu pa je nekoliko desetaka godina kasnije nastao prvi parobrod, kao i prva parna lokomotiva.
Mišljenje stručnjaka: ‘Prije izuma parnog stroja svi veliki mehanički poslovi morali su se obavljati ručno. Recimo, ako ste htjeli doći do nekog materijala trebalo ga je izvaditi iz rudnika, a rudnike je trebalo hladiti jer ako ste otišli jako duboko bilo je jako vruće, pa su se rudnici uvijek morali nekako formirati blizu mjesta gdje teče voda koja je služila kao hlađenje. S parnim strojem to nije bilo toliko potrebno’ - objašnjava dr. Nikola Poljak, izvanredni profesor na Zavodu za eksperimentalnu fiziku na zagrebačkom PMF-u.

Predrasuda: Prema medijskim napisima s kraja 19. i početka 20. stoljeća u Irskoj su se ljudi bojali da će im se kuća zapaliti ako u kućanstvo uvedu električnu energiju. Mnogi su na struju gledali kao na vrstu crne magije, što dokazuje i naziv koji su imali za prekidače struje – “čarobnjaci na zidu”.
Važnost za svijet: Kao što je prvu industrijsku revoluciju obilježio parni stroj, drugu je obilježila nafta i električna energija. Naime, krajem 19. stoljeća Nikola Tesla je otkrio izmjeničnu struju koja je postala temelj proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije te cjelokupne današnje industrije, pa i cijeloga svijeta.
Mišljenje stručnjaka: ‘Prijelaz iz ruralne u urbanistički nastrojenu sredinu omogućen je ponajviše zahvaljujući električnoj energiji. Naime, da bi imali urbanističku sredinu morate imati visoke zgrade, a da bi imali visoke zgrade morate imati liftove jer dizalo bez struje ne može raditi’ – objašnjava slikovito Nikola Poljak, izvanredni profesor na Zavodu za eksperimentalnu fiziku na zagrebačkom PMF-u.

Predrasuda: U jednom članku New Yorkera iz 1933. godine stoji da su se ljudi bojali uopće stajati pored telefona jer su mislili da će ih udariti struja u slučaju grmljavinskog nevremena. Osim toga, postojali su i iracionalni strahovi da od zvuka telefona možeš oglušiti ili poludjeti.
Važnost za svijet: Ljudi su od davnih dana uvijek komunicirali, bilo to putem dimnih signala, goluba pismonoša ili telegrafa. No, cijeli koncept međuljudske komunikacije u potpunosti je promijenjen u drugoj polovici 19. stoljeća izumom telefona. Informacije su puno brže putovale i otvoren je put ka širem povezivanju svijeta. Od nove povezanosti veliku korist su izvukle tvrtke koje su proširile domet poslovanja te omogućile direktnu komunikaciju s podružnicama.
Mišljenje stručnjaka: ‘Protok informacija je jedan od osnovnih preduvjeta za razvoj društva i izum telefona u 19. stoljeću predstavljao je revolucionarnu promjenu. Premostio je udaljenosti i omogućio jednostavan i direktan kontakt među ljudima, i logistički gledano, bio je prvi konkretan korak prema globalizaciji svijeta’ - objasnio je Zdenko Kovačić, redoviti profesor na Zavod za automatiku i računalno inženjerstvo na zagrebačkom FER-u.

Predrasuda: Britanski glazbeni časopis Gramophone objavio je 1936. godine članak u kojemu navodi da radio izaziva poremećaje kod djece. S druge strane, neki povjesničari medija navode da su protivnici televizije govorili kako će gledanje televizijskog sadržaja dovesti do vulgarizacije društva.
Važnost za svijet: Radio i televizija otvorili su eru masovnog komuniciranja i imali su ogroman utjecaj na svjetske političke poglede, vjerska uvjerenja, kao i na razvoj pismenosti među ljudima. Iako su ove tehnologije prvotno zamišljene kao način razonode, uskoro je kod njih prepoznat potencijal kao informativnih te edukativnih medija. To se plastično pokazalo tijekom pandemije koronavirusa kada se dio nastave za niže osnovnoškolske razrede odvijao na televiziji. Televizija omogućila ljudima da ‘prisustvuju’ nekim od ključnih trenutaka povijesti, kao što je slijetanje na Mjesec.
Mišljenje stručnjaka: ‘Kod pojave svake nove tehnologije mogu se primijetiti slični obrasci moralne panike - briga oko utjecaja novih tehnologija i medija na mlade, emocionalna i polarizirana javna debata oko negativnih strana novih tehnologija u početku njihova nastanka, te se s vremenom diskusija ublažava kako tehnologija postaje sastavni dio svakodnevnog života’ - kaže Dina Vozab, docentica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Predrasuda: Cjepivo je tehnološka inovacija koja i dalje ima brojne protivnike u društvu, unatoč tome što je od otkrića prošlo više od 200 godina. Mnogi roditelji odbijaju danas cijepiti svoju djecu zbog straha da će cjepivo izazvati određene nuspojave. Jedno od raširenijih i potpuno neistinitih vjerovanja jest da djeca od cjepiva mogu postati autistična.
Važnost za svijet: U Hrvatskoj je mortalitet dojenčadi početkom 20. stoljeća bio 30 posto što znači da je tijekom prve godine života umrlo gotovo trećina novorođenčadi. Danas je taj mortalitet oko 60 puta manji, odnosno iznosi 0,5 posto. Cjepivom su velike boginje eradicirane s naše planete, a neke bolesti su pred eliminacijom.
Mišljenje stručnjaka: ‘Smatram da je otkriće cjepiva, uz uvođenje mjera higijene ruku, sigurnosti hrane i vode za piće i otkriće antibiotika, odgovorno za značajan porast trajanja života i porast ljudske populacije. Ako pogledate ukupan broj ljudi na planetu, on je ubrzano rastao u zadnjih 150 godina, što je značajno povezano sa smanjenjem smrti od zaraznih bolesti koje se sprečavaju cijepljenjem’, kaže Branko Kolarić, epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar i redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci.

Predrasude: U američkim medijima pojavila se senzacionalna vijest da mobiteli izazivaju rast rogova kod djece i izbocine na lubanji jer su, tvrde, djeca često nagnuta nad mobitelom zbog čega im je poremećena fizionomija tijela.
Važnost za svijet: Koliko je za svijet bilo važan izum telefona, toliko, ako ne i više je za društvo važan izum mobitela. Naime, mobiteli su uveli mobilnost u svijet telekomunikacija čime ljudi više nisu bili vezani za žicu prilikom komuniciranja. No, onda su se pojavili pametni mobiteli i napravljen je još jedan korak dalje u toj evoluciji čime su danas mobiteli postali mala računala bez kojih je skoro nemoguće funkcionirati u modernom društvu. Njihov benefit se može ogledati u vidu sigurnosti, ekonomije i zdravlja jer ponekad je od presudne važnosti koliko brzo neka poruka može stići do odredišta.
Mišljenje stručnjaka: ‘Kako se tehnologija sve više standardizirala tako su mobiteli postali pristupačniji i govorna komunikacija je postala osobnija. Onda je došao i SMS, preteča instant dopisivanja, i otvorena je mogućnost da osobno komunicirate s drugim osobama bilo gdje i bilo kada, a da to ne bude putem govora ili emaila’ - istaknuo je Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije u HT-u.

Predrasuda: Prema knjizi ‘Žene i računala’ iz 1996. godine brojni ljudi su osjećali strah i anksioznost ako su bili blizu kompjutera. Kako piše u knjizi, neke je bilo strah uopće fizički dotaknuti računalo dok su se drugi osjećali ugroženo u prisustvu onih koji su znali nešto o kompjuterima.
Važnost za svijet: Izum osobnog računala u drugoj polovici 20. stoljeća otvorio je vrata trećoj industrijskoj, odnosno digitalnoj revoluciji. Bez računala ne bi bilo moguće ostvariti brojna tehnološka postignuća u znanosti, ekonomiji, obrazovanju te tehnologiji. Dovoljno je samo napomenuti kako brojna bolnička oprema funkcionira zahvaljujući upravo računalnoj tehnologiji. Uz pomoć tih uređaja liječnici lakše dijagnosticiraju bolesti te liječe bolesti, čime je veliki broj života danas spašen zahvaljujući izumu računala.
Mišljenje stručnjaka: ‘Svatko je danas svjestan da računala koristimo za rad, edukaciju,  zabavu, plaćanja, komunikaciju i još mnogo toga. U vrijeme Covid-19 pandemije zahvaljujući računalima su rad od kuće, timsko obavljanje poslova bez zajedničkog ureda, gledanje kazališnih predstava putem Interneta, online slušanje predavanja, on-line kupovina i druge stvari  održali ekonomsku živost društva, neprekinutost obrazovanja, opstanak kulturnih institucija, drugim riječima, bez računala kakva danas jesu, stao bi gotovo sav život’, kaže profesor Kovačić s FER-a.

Predrasuda: Američki pisac Nicholas Carr napisao je za Atlantic članak naziva „Is Google Making Us Stupid?” (Čini li nas Google glupljima) u kojemu je iznio tezu da internet otima pozornost i umanjuje mogućnost razmišljanja.
Važnost za svijet: Internet je tehnologija koje je cijeli svijet pretvorila u globalno selo. Zahvaljujući njemu u mogućnosti smo pričati s ljudima s drugih kontinenata te imamo pristup informacijama i sadržajima do kojih je prije bilo teško, pa čak i nemoguće pristupiti. Uz više informacija postali smo obrazovaniji, a otvorile su se brojne nove mogućnosti za akademsku i poslovnu suradnju. Internet je omogućio da pratite predavanje iz udobnosti vlastitoga doma, da naučite kuhati putem video poduke ili da potražite mišljenje liječnika iz neke druge zemlje. Sve to, i još mnogo toga, moguće je zahvaljujući isključivo internetu.
Mišljenje stručnjaka: ‘Internet je strašno podigao kvalitetu života kod ljudi u posljednjih 30 godina, no mislim da nekako nismo dovoljno objasnili pojam interneta jer i dalje postoji percepcija da internet dolazi od nikuda te da je kao i zrak i voda nešto što se samo po sebi podrazumijeva, što je, pak, daleko od istine. Prisjetite se samo kako je izgledao internet 90-ih. Prijenos podataka je bio jako spor. Primjerice, za skidanje jednog mp3-a trebalo je pola sata, dok se danas takva radnja obavi u nekoliko sekundi. Tako da je veoma teško pronaći još jednu industriju koja je u 30 godina podignula korisničko iskustvo 40 do 50 puta’ – kaže Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije u HT-u.

 

Predrasuda: Od pojave robota, odnosno umjetne inteligencije, postoji i strah da će oni pokoriti čovječanstvo i zavladati svijetom. Priča je to koja je mnogo puta interpretirana u različitim knjigama ili filmovima. Ove godine tako obilježavamo stotu godišnjicu svjetski poznatog kazališnog djela češkog pisca Karela Čapeka ‘Rossumovi univerzalni roboti’. U toj drami visokointeligentni roboti nadvladaju ljude, unište ljudsku vrstu i nađu se u situaciji da su doveli u pitanje mogućnosti vlastitog opstanka bez svojih stvoritelja.
Važnost za svijet: Umjetna inteligencija je već danas raširena. Prisutna je u medicini gdje liječnici operiraju uz pomoć robota, kao i u prometu gdje nam umjetna inteligencija izračunava najbrži putem da stignemo na neku lokaciju. Umjetna inteligencija modernizirala je tvornice i proizvodnju, što donosi rast BDP-a.
Mišljenje stručnjaka: ‘Roboti su složeni tehnički sustavi koji danas autonomno lete, kreću se po zemlji, plove po površini vode kao i rone ispod površine. Autonomno se kreću, donose vlastite odluke o akcijama na temelju percepcije prostora i usvojenog znanja. Roboti komuniciraju s uređajima putem Interneta stvari, komuniciraju i planiraju s drugim robotima i obilato koriste dostignuća današnjih komunikacijskih tehnologija, računarstva i umjetne inteligencije’ - kaže profesor Kovačić s FER-a.

Predrasuda: Oko 5G mreže razvile su se razne teorije zavjere, a posljednja među njima vezana je uz pandemiju koronavirusa gdje pojedini ljudi tvrde da se virus širi upravo preko 5G mreže. Ne brine ih to što je to znanstveno nemoguće.
Važnost za svijet: Za 5G tehnologiju mnogi stručnjaci kažu da će otvoriti vrata novoj tehnološkoj eri razvoja čovječanstva. Već sada se spominju brojne mogućnosti koje će otvoriti za znanost, medicinu te industriju. Napomenimo samo da Europska Komisija procjenjuje da će socio-ekonomski benefiti 5G tehnologije do 2025. doseći 113,1 milijardi eura godišnje u četiri ključna sektora: automobilskom, zdravstvenom, transportnom i energijskom te da bi investicija od 56,6 milijardi eura u izgradnju 5G infrastrukture, stvorila dodatnih 2,3 milijuna poslova u Europi.
Mišljenje stručnjaka: ‘Jedan od primjera gdje će 5G tehnologija pomoći jest pametna poljoprivreda. Danas postoje senzori koji se mogu posaditi u zemlju te će pratiti kvalitetu zemlje, a mogu se i integrirati s plodovima te pratiti njihovu dozrelost. Nadalje, u industriji se proizvodne trake neće morati toliko rekalibrirati pa će biti omogućena fleksibilnija proizvodnja uređaja. Velika primjena bit će omogućena i kod dronova koji će odrađivati posao istraživanja terena i procjene situacije te zamijeniti skupe helikoptere” – kaže Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije u HT-u. 

________________________________________
Sadržaj omogućuje Hrvatski Telekom