Ni jedna država nije pošteđena koronavirusa, a uvedene restriktivne mjere pogoršale su obiteljsko nasilje diljem svijeta, koji u srijedu obilježava Dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Od rasta broja silovanja u Nigeriji i Južnoafričkoj Republici, sve više nestalih žena u Peruu, povećanja broja ubijenih žena u Brazilu i Meksiku do preplavljenih udruga u Europi: pandemija koronavirusa stvorila je pandemiju nasilja nad ženama.


Prema podatcima Ujedinjenih naroda objavljenih krajem rujna, potpuna zatvaranja zbog koronavirusa dovela su do povećanja broja poziva zbog obiteljskog nasilja za 25 posto u Argentini, 30 posto na Cipru i Francuskoj te 33 posto u Singapuru, prenosi agencija France Presse.


Restriktivne mjere u gotovo svim državama rezultirale su zatočenjem žena i djeca u njihovim domovima. "Dom je najopasnije mjesto za žene", upozorile su u travnju marokanske udruge pozivajući vlasti na "hitan odgovor".


U Indiji je Heena, 33-godišnja kuharica iz Mumbaija, koja se krije pod lažnim imenom, rekla kako se osjeća "zatočenom u vlastitoj kući" sa suprugom koji ne radi, drogira se i nasilan je. Što prolazi, opisivala je kroz suze.


Nakon nabave droge "on bi ostatak dana proveo ili na svom mobitelu igrajući igrice, ili bi me tukao i zlostavljao", rekla je Indijka u razgovoru za France Presse.


Heenu je njezin suprug 15. kolovoza pretukao jače nego inače, pred njihovim sedmogodišnjim sinom, pa ju je izbacio iz kuće u 3 ujutro. "Nisam imala kamo otići", rekla je Indijka i dodala da se zbog ozljeda jedva mogla kretati. Umjesto na policiju otišla je do prijateljice pa do roditelja. Sada se bori za skrbništvo nad sinom, "no sudovi zbog COVID-a ne rade punim kapacitetom".


UN je procijenio da šest mjeseci restrikcija može dovesti do 31 milijun više slučajeva seksualnog nasilja u svijetu te sedam milijuna neželjenih trudnoća.


I hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu, u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, da u Hrvatskoj postoji snažna politička volja za nastavak borbe protiv nasilja nad ženama, što pokazuje i porast prijava za kaznena djela nasilja u obitelji.


Plenković se nakon sastanka Nacionalnog tima za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji osvrnuo na statistiku u ovoj godini istaknuvši da je zabilježen pad broja počinitelja nasilja u obitelji za 10 posto, a istodobno imamo porast broja kaznenih djela nasilja u obitelji za 43,4 posto.


"To znači da se obistinilo upravo ono što smo htjeli s promjenama zakonskog okvira. Puno je više prijava za kaznena djela nego za djela kvalificirana kao prekršaj", rekao je Plenković, pohvalivši napore policije da se zaštita žrtava jača kazneno-pravnom reakcijom. U vezi s popunjenosti skloništa za žrtve nasilja, rekao je da smo maksimalno bili na 71 posto ukupnog kapaciteta, a trenutno smo na razini 45 posto, odnosno na 136 mjesta od ukupno 302 mjesta koja su na raspolaganju.


"To je prevelik broj za društvo koje je protiv nasilja", ocijenio je premijer.


Istaknuo je da zasad u epidemiji koronavirusa ipak ne možemo konstatirati, suprotno nekim međunarodnim podatcima, da je došlo do jačanja nasilja nad ženama i u obitelji. Poručio je kako postoji snažna politička volja da Vlada nastavi borbu protiv nasilja nad ženama i najavio da će biti organizirane sigurne kuće i u svih šest županija koje ih dosad nisu imale.
Naveo je da su Požeško-slavonska i Dubrovačko-neretvanska županija već u proceduri, a razgovarao je s ličko-senjskim i krapinsko-zagorskim županima, koji ga uvjeravaju da će do kraja prosinca riješiti tehnička pitanja koja su ih usporila u podnošenju prijave.