Ekonomija
NAJVIŠE POZAJMICA NA VIŠE OD 5 GODINA

RBA: Krediti poduzećima u godini porasli za 6,1 %
Objavljeno 26. studenog, 2020.
Promotre li se krediti prema vrstama oni za investicije bilježe rast od 10,2 %

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB-a), ukupni krediti poduzećima za investicije i obrtna sredstva na kraju rujna iznosili su 65,4 milijarde kuna, navode analitičari Raiffeisen banke (RBA).


Kako nadalje u svojoj analizi navode iz RBA, time su navedeni krediti na mjesečnoj razini nastavili pad šesti mjesec zaredom te su bili niži 0,3 %, ili 173 milijuna kuna, a u odnosu prema prošlogodišnjem rujnu bili su viši 6,1 %, ili 3,8 milijardi kuna nastavivši trend rasta koji traje od ožujka. Promotrimo li spomenute kredite prema vrstama kredita, krediti za investicije su uz mjesečni rast od 0,2 %, odnosno 73 milijuna kuna na godišnjoj razini, zabilježili rast od 10,2 %, ili 3,4 milijarde kuna, te su krajem rujna zabilježili iznos od 36,4 milijarde kuna. Kod kredita za obrtna sredstva koji su u rujnu iznosili 29,0 milijardi kuna primjetan je nastavak trenda negativnih mjesečnih stopa pada (-0,8 % ili -245 mil. kuna). Na godišnjoj je razini, nakon više od dvije godine negativnih kretanja (od srpnja 2018.), u rujnu zabilježen porast, prema stopi od 1,4 %.

Promatrano prema valutnoj strukturi, godišnji rast ukupnih kredita poduzećima odraz je rasta iznosa i deviznih i kunskih kredita u rujnu. Ukupni devizni krediti poduzećima (koji uključuju i kredite uz valutnu klauzulu, a u ukupnim kreditima čine udio od 61,7 %) u rujnu su iznosili 40,4 milijarde kuna te su zabilježili pozitivna godišnja kretanja četvrti mjesec zaredom, po stopi od 4,3 %, ili 1,7 milijardi kuna. S druge strane, kod kunskih kredita poduzećima na kraju rujna zabilježen je iznos od 25,0 milijardi kuna koji je u odnosu prema istom mjesecu lani viši 9,2 %, ili 2,1 milijardu kuna, s pozitivnim stopama koje datiraju od travnja prošle godine. - Ako pogledamo distribuciju kredita poduzećima prema izvornom dospijeću, najveći udio u rujnu se odnosio na kredite koji su sklopljeni na više od pet godina (60,6 %), nakon čega slijede krediti od 1 do 5 godina (21,3 %) te krediti kraći od jedne godine (18,1 %), ističu iz RBA.


Zdenka Rupčić
Početak oporavka u 2021. godini
- Ulaskom Hrvatske u europski tečajni mehanizam II i određivanjem središnjeg pariteta po kojem će se vjerojatno kune u trenutku ulaska Hrvatske u Europsku monetarnu uniju mijenjati za eure u perspektivi nestaje razlika u riziku između kunskih i eurskih kredita. Preostao je još samo rizik vremenskog horizonta, odnosno roka u kojem će se uvesti euro. Ukoliko Hrvatska u sljedećim godinama pokaže očekivani napredak u ispunjavanju kriterija konvergencije, ponajprije u području fiskalne konsolidacije i pravnog okvira, utoliko će izgledi za uvođenje eura već u 2023. biti veći. Proces ujednačavanja jačat će usporedno s očekivanom stabilizacijom gospodarstva nakon šoka izazvanog recentnom COVID-19 krizom i nastavnim rastom rizika u nastavku godine. Početak oporavka očekujemo u 2021. godini, navode između ostalog analitičari RBA.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana