Ekonomija
TRANZICIJA - BRIGA O OKOLIŠU

Europa želi biti održiva i konkurentna te primjer svijetu Zelena ekonomija - šansa je za reindustrijalizaciju Hrvatske
Objavljeno 25. studenog, 2020.
Za sada smo najdalje u pogledu toga otišli u poljoprivredi - u dijelu ekološke proizvodnje

Europska unija ima kolektivnu sposobnost transformirati svoje gospodarstvo i društvo kako bi ga postavila na održiviji put, a Europski zeleni dogovor ubrzat će i poduprijeti potrebnu tranziciju u svim sektorima.

Nešto je manje od godinu dana kako je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, predstavila Europski zeleni plan – strategiju za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije. Ukratko - Europski zeleni plan opisuje kako će do 2050. Europa postati prvi klimatski neutralan kontinent te kako potaknuti gospodarstvo, poboljšati zdravlje i kvalitetu života, zaštititi prirodu i pritom nikoga ne zapostaviti.

- Svi možemo sudjelovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi. Ako krenemo prvi i djelujemo brzo, pomoći ćemo našem gospodarstvu da bude svjetski predvodnik. Odlučno smo naumili u tome uspjeti zbog našeg planeta i sveg života na njemu, zbog europske prirodne baštine i biološke raznolikosti, zbog naših šuma i naših mora. Kad ostatku svijeta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo uvjeriti druge zemlje da slijede naš primjer - rekla je tada Leyen.

Nove tehnologije
U međuvremenu Zelena ekonomija je i u ovim uvjetima koje diktira pandemija koronavirusa bila jedna od top-tema hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.

Briga o okolišu pitanje je koje se provlači kroz europske strateške dokumente već nekoliko desetljeća. Ostvarivanje nekih od ciljeva koje je EU zacrtao u ovom području zahtijeva prilagodbu postojećih tehnologija, ali i prelazak na nove tehnologije koje su neutralne prema okolišu. Hrvatska prema dostupnim podatcima u ovom području ne stoji loše i prema većini pokazatelja nalazi se blizu EU prosjeka ili ga premašuje. Posebice se to odnosi na inovacije s koristima za okoliš te izvoz, prihode i zaposlenost u tzv. ekološki intenzivnim industrijama po čemu smo ispred većine zemalja središnje i istočne Europe, ali i nekih starih članica EU-a. Međutim, to su uglavnom rezultati napora privatnog sektora.

Unutar same Europske unije najbolje u poglede zelenog razvoja stoji sjever Europe, dok su neke zemlje istočne Europe već uložile prigovor na ciljano usmjeravanje novca u zelenu ekonomiju.

Boje se, naime, za svoje tradicionalne industrije, jer ih – imaju. Kod nas su stare industrije propale i propadaju, a temelji za nove još nisu izgrađeni, tako da se nalazimo u industrijskom vakuumu. Je li, dakle, zelena ekonomija šansa za reindustrijalizaciju Hrvatske? Ima li kod nas uistinu potencijala, plana, volje, ambicije za zelenu industrijsku revoluciju? Za sada smo najdalje u pogledu toga otišli u poljoprivredi - u dijelu ekološke proizvodnje.

Energija mora
Proteklog tjedna Europska komisija predstavila je Strategiju za energiju iz obnovljivih izvora na moru. U Strategiji se predlaže povećanje kapaciteta europskih odobalnih vjetroelektrana sa sadašnjih 12 GW na najmanje 60 GW do 2030., odnosno na 300 GW do 2050. Komisija usto predlaže da do 2050. kapacitet pogona za iskorištavanje energije oceana te drugih novih tehnologija kao što su plutajuće vjetroelektrane i solarne elektrane iznosi 40 GW.

Taj ambiciozni rast temeljit će se na velikom potencijalu takve energije u svim europskim morskim bazenima, ali i na vodećoj globalnoj ulozi poduzeća iz EU-a u tom sektoru. Stvorit će se nove prilike za industriju, otvoriti zelena radna mjesta na cijelom kontinentu i ojačati globalno vodstvo EU-a u tehnologijama za proizvodnju energije iz izvora na moru. Osim toga, osigurat će se zaštita našeg okoliša, bioraznolikosti i ribarstva.

- Ova strategija pokazuje da imamo priliku povećati naša ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora na moru, koju moramo hitno iskoristiti. S obzirom na prostranost naših morskih bazena i vodeći položaj naše industrije, Europska unija ima sve što je potrebno da odgovori na taj izazov. Energija iz obnovljivih izvora na moru već je pravi primjer europske uspješnosti. Cilj nam je pretvoriti je u još veću priliku za čistu energiju, visokokvalitetna radna mjesta, održivi rast i međunarodnu konkurentnost - izjavio je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan.

Povjerenica za energetiku Kadri Simson potvrđuje kako Europa ima vodeću svjetsku ulogu u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora na moru i može postati predvodnik njezina globalnog razvoja.

- Moramo učiniti još više da potpuno iskoristimo potencijal vjetra na moru, ali i da unaprijedimo druge tehnologije za primjerice iskorištavanje energije valova te plime i oseke ili plutajuće solarne elektrane. Strategija pruža jasan smjer i stabilan okvir, što je važno za javna tijela, ulagatelje i nositelje projekata u tom sektoru. Moramo povećati domaću proizvodnju u EU-u da ostvarimo klimatske ciljeve, zadovoljimo sve veću potražnju za električnom energijom i podupremo gospodarstvo u oporavku nakon krize izazvane COVID-19 - rekla je Simson.

Prekogranična suradnja
Kako bi potaknula povećanje kapaciteta proizvodnje energije iz izvora na moru, Komisija će poticati prekograničnu suradnju država članica u dugoročnom planiranju i uvođenju tehnologija. U tu je svrhu ciljeve razvoja energije iz obnovljivih izvora na moru potrebno integrirati u nacionalne planove za prostorno planiranje morskog područja koji se Komisiji moraju dostaviti do ožujka 2021. Komisija će usto u sklopu revidirane Uredbe o mreži TEN-E predložiti okvir za dugoročno planiranje pučinske mreže, u kojemu će sudjelovati regulatori i države članice iz svakog morskog bazena. Komisija procjenjuje da su za ispunjenje predloženih ciljeva do 2050. potrebna ulaganja od gotovo 800 milijardi eura.

Dario Kuštro
GLOBALNO TRŽIŠTE SE BRZO RAZVIJA
U ovoj Strategiji naglašava se kako je potrebno povećati proizvodne kapacitete, poboljšati lučku infrastrukturu i povećati radnu snagu s odgovarajućim vještinama u skladu s predviđenom pojačanom instalacijom kapaciteta. Kako bi okupila sve aktere u sektoru, Komisija planira uspostaviti posebnu platformu za obnovljive izvore energije na moru u okviru Industrijskog foruma za čistu energiju. Osim toga, planira raditi na razvoju lanca opskrbe. Energija iz obnovljivih izvora na moru globalno je tržište koje se brzo razvija, osobito u Aziji i SAD-u, što industriji EU-a pruža prilike u cijelom svijetu. Komisija će poduprijeti uvođenje tih tehnologija na globalnoj razini preko diplomacije za ostvarenje zelenog plana, trgovinske politike i dijaloga EU-a s partnerskim zemljama na temu energije. Komisija će se redovito savjetovati sa stručnjacima iz javnih tijela, dionicima i znanstvenicima radi analize i praćenja ekoloških, društvenih i gospodarskih učinaka koje energija iz obnovljivih izvora na moru ima na morski okoliš i gospodarske djelatnosti koje o njemu ovise. Komisija je donijela i nove smjernice za razvoj vjetroelektrana i zakonodavstva EU-a o prirodi.
Možda ste propustili...

STROŽE KLIMATSKE I ENERGETSKE REGULATIVE

Proizvodnja čelika u Njemačkoj pala

POZITIVNO UTJEČU NA GOSPODARSTVO

Unatoč COVID-u priprema sajmova u punom je jeku

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana