Aktivno i pasivno biračko pravo u BiH mora se osigurati svima, a ne samo pripadnicima konstitutivnih naroda i to je neizostavna zadaća koju BiH mora ispuniti želi li postati članica Europske unije, poručio je potpredsjednik Europske komisije i šef europske diplomacije Josep Borrell.

U intervjuu banjolučkim "Nezavisnim novinama" i portalu Politicki.ba tijekom boravka u Sarajevu, koji u ponedjeljak prenose mediji, Borrell je kazao kako Uniji treba susjedstvo koje je izvor stabilnosti i partnerstva. Promjene u ustavnom ustroju BiH stvar su te zemlje, istaknuo je, no zahtjevi i kriteriji za članstvo koje postavlja EU vrlo su jasni i oni su definirani u 14 prioriteta, odnosno reformi, koje je Europska komisija definirala još 2019.


"Na vama je da ih ispunite. Ako ustav treba mijenjati, onda ga mijenjate", poručio je Borrell bosaskohercegovačkim političarima i javnosti istaknuvši pritom upravo problem nejednakih prava građana BiH u izbornom procesu, utvrđenih prije više od desetljeća presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".


"Treba omogućiti svakome da se može kandidirati, a ne samo pripadnicima konstitutivnih naroda", kazao je Borrell, dodavši kako je stoga i nužno mijenjati ustav BiH, jer članica EU-a ne može biti država čiji građani zbog svoje pripadnosti ili nepripadnosti nekoj nacionalnoj skupini ne mogu biti kandidati na izborima.


Kao i tijekom istupa u Sarajevu proteklog vikenda, Borrell je vidljivo izbjegao komentirati moguće izmjene izbornog zakona koje bi se odnosile na "slučaj Komšić", odnosno na zahtjeve HDZ-a da se Hrvatima u toj zemlji osiguraju mehanizmi koji će omogućiti da oni sami biraju hrvatske dužnosnike u tijelima vlasti.


Borrell je u intervjuu ipak istaknuo kako se "nacionalno" uvijek promatra s nekim negativnim prizvukom te da se u današnjem EU-u stvari više promatraju iz perspektive lokalnih zajednica i građanstva, radije nego nekog nacionalnog identiteta.


"Naravno da identitet treba čuvati, ali on je pluralna kategorija. Ja sam Katalonac, Španjolac, Europljanin. Sve su to moji identiteti. I oni nisu međusobno suprotstavljeni", kazao je Borrell, dodavši da to što je netko Hrvat, Srbin ili Bošnjak ne smeta da on istodobno bude Bosanac i Hercegovac i Europljanin.


Europa, objašnjava Borrell, ne poništava nikakav identitet, jer je on važan, no treba znati kako on može postati i opasno oružje ako gurate identitet do svojih limita i mislite da je to nespojivo s nečim drugim i to onda postane istinska prijetnja.


Borrell je poručio kako će u svom budućem djelovanju Balkanu vjerojatno dati više pozornosti, jer se ne može dopustiti da taj dio kontinenta ostane njegova crna rupa, kao što se ne može dopustiti da BiH bude "propala država".


"Jasno nam je da je budućnost Balkana u EU-u. Bez obzira na pokušaje i Kine i Rusije, pa i SAD-a, da nametnu svoj utjecaj i budu važni akteri, u biti nitko od njih ne može ponuditi ništa tolike važnosti kao što je europska perspektiva i članstvo u EU-u", poručio je Borrell. Dodao je kako se ipak od nove administracije Joea Bidena očekuje snažno američko partnerstvo u regiji.
Europski sud za ljudska prava u prosincu 2009. presudio je da BiH krši prava svojih građana koji su pripadnici nacionalnih manjina jer im ne dopušta kandidiranje za članove Predsjedništva BiH ni za zastupnike u gornjem domu državnog parlamenta, Domu naroda. Unatoč inzistiranjima međunarodne zajednice i posredovanju dužnosnika EU-a ta presuda do danas nije provedena.