Potraga za besplatnim parkirališnim prostorom u središtu Osijeka postala je nemoguća misija, a jedna od posljednjih oaza "besplatnog parkiranja" ostao je niz od samo desetak parkirališnih mjesta na Vijencu Ivana Mažuranića, uz Perivoj kralja Tomislava.

No ta je potraga za slobodnim parkirališnim mjestom prešla sve granice i prerasla u urbanocid koji komunalne službe, policija, pa i sami Osječani ne bi trebali i smjeli tolerirati. U nedostatku besplatnog parkirališta neki su građani svoja vozila odlučili ostavljati u prostoru zaštićenog spomenika prirode, dakle u samom Perivoju kralja Tomislava!? O tome nam svjedoče i ogorčeni stanari Vijenca Ivana Mažuranića, koji kažu kako je ovakva devastacija jednog od najvrjednijih i najljepših osječkih parkova nedopustiva, te neki od njih traže da se i u toj ulici započne s naplatom parkiranja, smatrajući da će to spriječiti i ovakvo sramotno ponašanje.

Podsjetimo kako Grad Osijek od prosinca 2018. nema službu za uklanjanje vozila, tzv. pauka, jer se, navodno, to ne isplati ni jednoj tvrtki. Osim toga, Grad Osijek ima samo šest komunalnih redara i tri prometna redara kojima je zadatak patrolirati duž cijelog grada, i to samo u radnom vremenu do 15 sati, što znači da nakon toga, čini se, nekažnjeno možete parkirati i posred parka. Prema svjedočenju - i u navedenom radnom vremenu!? Inače, prometni redari godišnje u Osijeku izdaju tek nešto više od 1000 obavijesti o počinjenom prekršaju i oko 200 upozorenja. Ovlasti u ovoj vrsti parkiranja najvjerojatnije bi imala i policija, ali očito je i njoj promaknulo ovakvo skandalozno demonstriranje vozačke nekulture. I ne samo vozačke! No zanimljivo je i da se prema Odluci o komunalnom redu kazna za vožnju, ali i zaustavljanje ili parkiranje vozila na javnoj zelenoj površini kažnjava s tek 1000 kuna. Kolika bi kazna trebala biti za parkiranje u parku iz 18. stoljeća i koji se sve zakoni, osim onoga o komunalnom redu, ovime krši trebali bi se pitati oni koji su za to plaćeni. Stanari nam čak svjedoče i kako je nedavno jedan od nemarnih vozača srušio klupu u parku, potom ju ukrcao u vozilo i odvezao, a isto su nam posvjedočili i fotografijama.

Jedan od stanara, koji je također šokiran nekulturom spomenutih vozača, viši je kustos Muzeja Slavonije, Grgur Marko Ivanković, koji nas je uveo i u povijesni kontekst ove gradske zelene oaze.

- Današnji Perivoj kralja Tomislava svoje podrijetlo vuče iz 18. stoljeća, kada je uz zapadni dio tvrđavskih glasija formirana zelena površina namijenjena razonodi i odmoru, vjerojatno visokih vojnih časnika i njihovih obitelji. Iz te male zelene oaze postupno je do početka 19. stoljeća, proširenjem površina i hortikulturnim uređenjem, prostor postao elitno okupljalište i dalje dostupno isključivo vojnim krugovima. U sklopu toga perivoja bio je uređen zaseban odjeljak za rekonvalescente osječke tvrđavske vojne bolnice, manji odjeljak za botanički vrt, te široki, zavojitim stazama i rondelima razgranati vrt za odvijanje društvenog života obitelji na visokim vojnim položajima. S vremenom je do kraja 19. stoljeća, kada je na južnom obodu 1898. postavljena brončana skulptura posvećena poginulim borcima osječke 78. pješačke pukovnije, perivoj proširen i postao, pod kontroliranim uvjetima, dostupan osječkom građanstvu. Pukovnijski vrt svoj je naziv promijenio 1925. godine kada je u sklopu proslave 1000. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva u njemu gradonačelnik Osijeka, dr. Vjekoslav Hengl, zasadio spomen-lipu te je pokrenuta inicijativa za preimenovanje perivoja.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata perivoj je preimenovan u Park kulture, a nakon osamostaljenja i uspostave Republike Hrvatske vraćen mu je prethodni naziv Perivoj kralja Tomislava. Od 1973. godine uživa status zaštićenog spomenika prirode, podsjeća ugledni povjesničar umjetnosti.