Kao što je već poznato, čimbenici rizika za razvoj teškog oblika COVID-19 su starija dob bolesnika, prisutnost kroničnih bolesti poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, bolesti dišnog sustava poput astme, kroničnog zatajenje bubrega, ali i malignih bolesti. No malo se priča o tome kako ta bolest utječe na oboljele od psorijaze, najčešće kronične kožne bolesti, od koje u svijetu boluje 125 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj oko 68.000.

Psorijaza učestala je kronična nezarazna kožna bolest za koju nije poznat točan uzrok. Danas se psorijaza smatra sustavnom bolešću koja obuhvaća promjene na koži, moguću zahvaćenost zglobova te karakteristične pridružene bolesti. Specifični uzrok psorijaze nije u cijelosti poznat, ali se pretpostavlja da bolest nastaje međudjelovanjem nasljednih genetskih čimbenika i različitih čimbenika okoliša. Danas se smatra da je nasljeđivanje psorijaze poligensko odnosno kombinacija više gena smještenih na različitim kromosomima odgovorna je za razvoj psorijaze. Jednostavno rečeno: uzrokuje da se stanice kože razmnožavaju do 10 puta brže nego kod zdrave osobe, zbog čega nastaju ljuskice.

S obzirom na aktualnu situaciju vezano uz pandemiju koronavirusom i daljnje liječenje bolesnika sa srednje teškom do teškom psorijazom koji su na imunosupresivnoj i/ili biološkoj terapiji, Društvo psorijatičara Hrvatske objavio je preporuke Referentnog centra za psorijazu MZRH Klinike za dermatovenerologiju KBC Rijeka.

- Naglašavamo da u ovom trenutku nema dovoljno podataka temeljenih na znanstvenim dokazima koji bi mogli sa sigurnošću odgovoriti na pitanje jesu li bolesnici sa psorijazom na imunosupresivnoj i biološkoj terapiji podložniji infekciji Covid-19.

Najveći rizik razvoja infekcije imaju starije osobe i osobe s komorbiditetima (kardiovaskularne bolesti, šećerna bolesti, kronične respiratorne bolesti, arterijska hipertenzija, maligne bolesti) te pušači. S obzirom na povećanu učestalost navedenih komorbiditeta u oboljelih od psorijaze te nadalje obzirom na nešto viši rizik teških infekcija u pacijenata na imunosupresivnoj ili biološkoj terapiji, za očekivati je da je u njih nešto veći rizik i za razvoj Covid-19 infekcije. U bolesnika sa stabilnom kliničkom slikom psorijaze preporuča se nastavak dosadašnje imunosupresivne i biološke terapije. Bolesnici ne trebaju dolaziti na naručene kontrolne preglede, već se isto može dogovoriti primjenom elektronske konzultacije nadležnog dermatovenerologa putem A5 uputnice. U najkraćem roku pokušat će se pružiti elektronska konzultacija, bez da bolesnici dolaze na pregled. U slučaju pogoršanja bolesti potrebno je kontaktirati nadležnog liječnika i također putem A5 uputnice kontaktirati dermatovenerologa. U slučaju sumnje na COVID-19 treba konzultirati nadležnu epidemiološku službu i postupiti prema njihovim uputama. O eventualnom prekidu imunosupresivne ili biološke terapije odlučuje nadležni liječnik ili epidemiolog uz konzultaciju nadležnog dermatovenerologa - stoji u preporukama.

Hoće li se psorijaza odmah pogoršati u slučaju prekida biološke terapije zbog COVID-19? S obzirom na to da se većina biološke terapije primjenjuje jedanput mjesečno ili svaka dva do tri mjeseca, lijek se i nakon prestanka terapije zadržava u organizmu i ne očekuje se pogoršanje psorijaze tijekom sljedećih nekoliko tjedana, a kod novijih skupina bioloških lijekova i do nekoliko mjeseci. Stoga nemojte biti zabrinuti ako vas liječnik tako savjetuje, riječ je samo o kratkotrajnom prekidu liječenja.

Povodom Svjetskog dana psorijaze, koji je svake godine 29. listopada, Društvo psorijatičara Hrvatske kreiralo je Online bazu znanja putem videa u kojima liječnici stručnjaci razgovaraju o brojnim zdravstvenim problemima vezanim uz psorijazu. Više na: http://www.drustvo-psorijaticara.hr/.