Kao školovani voćar-vinogradar i uz činjenicu kako je od malih nogu s ocem u voćnjaku, Orahovčanin Dinko Perković (36) svoju je veliku ljubav prema voćkama i voću pretvorio u uspješnu tvrtku s proizvodnjom kakvu ima rijetko tko u Hrvatskoj.

Dinko naime uzgaja jagode, šljive i jabuke, no najuspješniji je upravo s uzgojem jagoda, i to na poseban način te je otvorio tvrtku ‘‘LL-DI Perković‘‘:

- Uzgajam hidroponske jagode i one kroz plasteničku proizvodnju u zemlji. Priča o jagodama krenula je još 2008. godine, kada sam počeo klasičnu proizvodnju s folijama, a kasnije smo izgradili i plastenike. I evo, od proljeća ove godine smo krenuli s hidroponijom jagode na 3400 kvadrata u kokosovu supstratu i s kompjutorskim navodnjavanjem. Takvom vrstom proizvodnje svježa jagoda traje od sredine travnja do sredine prosinca, a to sam upoznao u nekim europskim zemljama, krenuo s educiranjem i s puno želje, volje i truda uspio doći do ovoga što sada imam. Ove godine smo proizveli oko 30 tona jagoda, a plasman je sav u Hrvatskoj jer, naime, sve ide u jedan međunarodni trgovački lanac preko našeg distributera ‘‘Jasenska‘‘ iz Zagreba, s kojima imamo vrhunski partnerski odnos. Otkupna cijena ove godine, za izvansezonsku robu, dakle za jagodu iz hidroponije, bila je 24 kune po kilogramu plus PDV, a cijena jagode u sezoni bila je nešto preko 17 kuna za kilogram. Posebnost moje proizvodnje je i ta da se jagoda bere stojećki, dakle nasadi su na stalcima na oko metar visine i sve je pod krovom. Dakle, na suhom si i lagano ideš kroz nasade i bereš, započinje Dinko, te kaže kako ga u proizvodnji dočekaju razni problemi, no sve rješava bez većih posljedica.

- Naravno da kroz proizvodnju dolaze problemi. Recimo ove godine smo već u početku kasnili sa sadnjom jagoda zbog situacije s koronavirusom jer su tvrtke koje su nam vezane uz navodnjavanje bile zatvorene. Tako smo u proizvodnju krenuli s mjesec dana zakašnjenja, ali unatoč svemu, pa i nešto bolesti jagoda, sve smo uspješno riješili i zadovoljan sam na kraju ovogodišnjim urodom - nastavlja Perković te pojašnjava koja je razlika između hidroponske i klasične proizvodnje jagoda, odnosno koje su prednosti hidroponije:

- Hidroponska proizvodnja puno je skuplja i zahtjevnija i ne oprašta pogreške kao ona na zemlji. Ovdje su posljedice teške i zato su potrebna velika ulaganja, ali je na kraju znatno isplativije. Prva stavka prednosti hidroponije je čistija proizvodnja, nema toliko zaraznih bolesti, prihrana je kontrolirana i sve se radi uz nadzor računala, dakle preko njega ide zalijevanje, odnosno navodnjavanje na temelju recepture koja stiže iz Austrije. Zadane parametre stavljam u računalo i na temelju toga on sebi iz spremnika uzima količinu koja mu je potrebna i onda sve to ide u nasad – priča Perković, koji je uz nešto stručne pomoći podigao svoje plastenike u kojima uzgaja dvije sorte jagoda, a jedna je rijetkost u cijeloj Hrvatskoj.

- U plastenicima imamo nasade dviju sorti, i to harmony i portola. Ove godine nisam baš zadovoljan urodom portole, pa sam odlučio od sljedeće godine ići samo s harmonyjem i zanimljivo je da sam tu vrstu prvi donio u Hrvatsku. Sve što imam ostvario sam iz vlastitih resursa, uložio sam u sve više od 400 tisuća kuna. Nisam želio ići putem ni jednog poticaja ili posebno EU fonda jer jednostavno nemam vremena čekati nekoga četiri godine i razmišljati hoću li neki potreban papir imati ili ne pa da me zbog toga režu na programima. Tako sam odlučio sve odraditi sam jer, ako ne mogu u dvije do tri godine sve riješiti kako želim, onda nema smisla ništa niti raditi. Moram posebno zahvaliti prijatelju i stručnjaku Davoru iz Zagreba koji mi je jako puno pomogao u cijeloj priči – kaže Dinko.

Uz jagodu tu su i nasadi šljive i jabuke, a također i proizvodnja domaćeg soka od jabuke:

- Šljiva nam je za 1,6 hektara i plasman je također preko Jasenske Zagreb. Jabuka je na četiri hektara uz intenzivan uzgoj pod mrežama i kompletnu je, samostalno, sada već evo sedmu sezonu, izvozimo u Mađarsku. Od jabuke radimo i domaći sok, dakle od čiste jabuke bez ikakvih primjesa, bez vode, čista pasterizacija i pakiranje - kaže Dinko, kojemu u berbama rade stalni radnici, ali i sezonci.