Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je detaljan prikaz podataka o državnoj maturi, u komparaciji sa školskim uspjehom. Pa se kao i obično ponovno pokazao nerazmjer školskog uspjeha učenika s onim na maturi. I da bismo bili što jasniji, nije to rezultat online nastave zbog korona krize, jer se slični podaci ponavljaju već godinama.

Ono što najviše bode u oči većinu analitičara obrazovnog sustava jest primjerice i to da je manje od pet posto maturanata dobilo peticu iz hrvatskog, a većina trojke i dvojke. Uz to, pitaju se i kako je moguće da 109 učenika ima na kraju škole odličan iz hrvatskoga, engleskoga i matematike, a na maturi nedovoljan? Dalje, 1035 učenika imalo je odličan iz matematike, hrvatskog i engleskog, a na maturi su te predmete položili s dvojkom. Dakle, hiperinflaciji odlikaša gotovo na svim razinama nikada kraja. Slikovitije, ove godine to izgleda ovako: svaki drugi maturant dobio je trojku iz testa hrvatskoga jezika na državnoj maturi, svaki četvrti četvorku, a dvojku njih 20-ak posto. Peticu iz hrvatskoga nije uspjelo dobiti ni pet posto generacije, mada ih je 27 posto imalo iz hrvatskog zaključenu ocjenu pet, a 32 posto četiri. Riječ je o ispitima više razine znanja (A), na nižoj su (koju bira samo 33 posto učenika) ocjene još slabije. Nadalje, trećina završenih srednjoškolaca na A razini ispita matematike dobiva ocjenu dovoljan. Isto ih toliko dobiva trojku, a vrlo dobar iz testa dobilo je svega 14 posto kandidata. Jedinica iz matematike dvostruko je više no petica, kojih je oko šest posto. Zato treba reći i zapitati se kako je onda moguće da su na kraju prošle školske godine srednjoškolci ostvarili najviši prosjek ocjena unazad osam godina. “Podaci su takvi kakvi jesu i nema razloga da ih ne objavljujemo. Nastavit ćemo s praksom objavljivanja, jer smatramo da uvid u podatke može samo pomoći da sustav bude bolji i transparentniji”, komentirao je podatke i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

A ako tome dodamo da u konačnici većina maturanata, njih čak 73 posto, upiše neki od fakulteta, zahvaljujući visini upisnih kvota na sveučilištima, zapitajmo se kakve to onda stručnjake dobivamo. Jer neki su fakulteti, čak i pravni ili ekonomski, primili i studente s prosjekom 2,6 na maturi. Uglavnom, opet dolazimo do upitnog sustav ocjenjivanja, popuštanja neradu učenika i ambicijama njihovih roditelja nakon što iz osnovnih škola iziđu sve sami superodlikaši.