Arheolozi vinkovačkog Gradskog muzeja obavili su arheološka istraživanja na dvije lokacije u najstarijem vinkovačkom kvartu Krnjašu i upotpunili sliku o prapovijesnom životu starih Vinkovaca. Svaka se gradnja i kopanje temelja u gradu moraju prijaviti muzeju kako bi se obavila arheološka istraživanja jer ako je dublje od sto centimetara, potencijalno može donijeti nova otkrića. Arheološke zone u Vinkovcima upisane su u Registar nepokretnih kulturnih dobara RH, Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-4447, što podrazumijeva iskop ispod cijele površine budućeg objekta bez obzira na projekt gradnje, a četvrt Krnjaš dio je Arheološke zone A i obuhvaća ulice Josipa i Ivana Kozarca i novoformiranu Ulicu 68. bojne Vojne policije na platou koje ove dvije ulice okružuju.

- Dosadašnja istraživanja pokazala su kontinuitet života u svim prapovijesnim razdobljima, od neolitičke starčevačke, odnosno sopotske, preko eneolitičke lasinjske, kostolačke, badenske i vučedolske kulture, brončanodobne vatinske i belegiš I kulture do u starije, srijemske i bosutske kulture i mlađeg željeznog doba. U antičkom razdoblju današnji Krnaš je područje extra muros, izvan zidina, jugozapadnog dijela Cibala. Nalazi iz rimskog vremena vežu se uz keramičarsko radioničko središte Krnjaš, dok se u kasnoj antici na prostoru Krnjaša razvilo manje naselje izvan Cibala. Možemo reći da je tijekom kasne antike područje uz jugozapadni rub Cibala bilo intenzivno korišteno za pokopavanje, ali i za podizanje stambenih ili radnih objekata te otpadnih jama. Iako prema broju nalaza daleko skromniji, kasnosrednjovjekovni nalazi upućuju na nastavak kontinuiteta života na Krnjašu. To naselje je satelitsko i gravitiralo je središtu posjeda Sv. Ilija na području obližnje Meraje – kaže arheologinja Anita Rapan Papeša, kustosica arheološkog odjela vinkovačkog Muzeja i voditeljica istraživanja na Krnjašu, dodajući kako se u Ulici 68. bojne Vojne policije istraživalo tijekom 2015. na jednom privatnom stambenom objektu i dijelu ulica ispred kuće, a ove godine istraživanja su obavljena na dvije susjedne parcele. Ta su istraživanja otkrila tri horizonta naseljavanja - prvi s ostatcima keltskog naselja s jamskim objektima i bunarom, stariježeljeznodobni s ukopanom zemunicom i nadzemnom kućom, te objekt koji je na osnovi nalaza, brončana igla i vatinska amfora, pripisan nositeljima vatinske kulture, te dva horizonta pokopavanja - antički i ranosrednjovjekovni.


Istraživanja u proljeće ove godine za potrebe gradnje privatnog stambenog objekta provedena su u osam radnih dana na površini od oko 250 četvornih metara. Anita Rapan Papeša pojašnjava kako prapovijesnom razdoblju pripada nekoliko objekata poput otpadnih, radnih i stambenih jama, datiranih u mlađe kameno, brončano i starije željezno doba. Antičkom razdoblju pripadaju dva objekta, jama i kanal te ostatci velike peći za proizvodnju tegula, crijepa.
- Kalota peć je prilikom istraživanja većim dijelom bila uništena recentnom jamom te su ostatci kalote pomiješani s recentnim šutom koji je zatečen prilikom iskopavanja. Ono što smo zatekli prilikom istraživanja peći je zapečena podnica i njezini vitrificirani ostatci koji su nastali prilikom izlaganja jako visokim temperaturama. S južne strane peći sačuvan je ulaz u ložište. Srednjovjekovnom razdoblju pripada jedan osamljeni grob djevojčice koji se prema nalazima naušnica vezuje uz kasnoavarodobno razdoblje. Jesenas smo četiri radna dana istraživali površinu od oko 150 kvadrata gdje će se graditi obiteljska kuća. Prapovijesnom razdoblju sa sigurnošću pripadaju dvije jame, a vjerojatno i treća koja većim dijelom izlazi iz zone istraživanja. U jednoj su nađeni ulomci brončanodobne keramike, belegiš I kulture, a u drugoj mlađeželjeznodobne. Od istraženih objekata, dva se mogu pripisati antičkom razdoblju. Riječ je o većim otpadnim jamama u kojima se osim ulomaka keramičkih posuda i životinjskih kostiju našlo i dosta čavala, dvije fibule, prsten i jedan novac. Te jame možemo vezati uz radioničko središte na susjednoj katastarskoj čestici. Ranosrednjovjekovnom razdoblju pripada grob u kojemu je bila pokopana muška osoba, a datiran nalazima u 7. st. - kaže Anita Rapan Papeša.