Iako upravljanje, gospodarenje, korištenje i raspolaganje šumama i šumskim zemljištima nije u nadležnosti Europske unije, nego pripada državama članicama, EU vodi računa o usklađivanju smjernica u sektoru šumarstva i na šumi baziranih industrija s drugim politikama Unije jer je svjesna značenja njezine multifunkcionalne uloge.

O tome je na nedavnom susretu s predstavnicima Hrvatskog drvnog klastera i Udruge biomase CROBIOM govorila Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, ističući kako je održivo upravljanje šumama ključno u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti, do čega dovodi sve učestalije krčenje šuma, nepromišljena ljudska aktivnost i elementarne nepogode. Naravno da i poslovanje drvnog sektora ovisi o održivosti sirovine koju pružaju šume.


Ono na što je tada posebno upozorila jest činjenica da Hrvatska danas pod minski sumnjivim površinama najviše ima upravo šumskih područja. Valja podsjetiti da se pitanjem razminiranja Hrvatske i potpore EU-a za tu aktivnost Marijana Petir bavila i u vrijeme svog mandata zastupnice u Europskom parlamentu kada je dovela Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta u Hrvatsku. Tada je i zatražila od Komisije da se ispoštuje puni iznos predviđen Ugovorom o pristupanju koji je namijenjen razminiranju preostalih minski sumnjivih površina, za što je povjerenik za poljoprivredu izrazio spremnost Komisije da pomogne ako i hrvatska Vlada u okviru budućeg strateškog plana navede razminiranje šuma kao prioritet kako bi se to pitanje u sljedećih šest-sedam godina riješilo.


Premda se čine sporim, stvari su se odvijale prema financijskim mogućnostima te danas imamo slučaj da se, prema podatcima Hrvatskog centra za razminiranje, minski sumnjivo područje (MSP) na prostoru Hrvatske nalazi još na području osam županija odnosno 49 gradova i općina, i iznosi 281,5 četvornih kilometara. Procjena je da je to područje zagađeno s oko 19 tisuća mina te neeksplodiranim ubojnim sredstvima, posebno u područjima intenzivnih borbenih djelovanja tijekom Domovinskog rata. Cjelokupno minski sumnjivo područje obilježeno je s više od 11.475 oznaka upozorenja na minsku opasnost, a većina površina su šumske, njih čak 98,63 posto, poljoprivredne površine čine 1,08 posto, a u ostale površine s minskom opasnosti svrstano je samo 0,29 posto.


Od 1998. godine do danas Europska unija je pridonijela procesu razminiranja u Hrvatskoj sa 177,6 milijuna eura i nastavlja pomagati i dalje kroz strukturne fondove. Među najrecentnijim programima je operacija 5.2.2. Programa ruralnog razvoja za devet županija s minskim problemom kojim je ostvarena nepovratna potpora Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u iznosu od oko 482 milijuna kuna za razminiranje 60,57 četvornih kilometara minski sumnjivih poljoprivrednih površina.


Projektom Naturavita - “Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji“ - završeno je razminiranje, a predstoji obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta te revitalizacija zapuštenih i ratom degradiranih šumskih područja zaštićenih ekološkom mrežom Natura 2000 i Ramsarskom konvencijom.

Naturavita je do sada projekt s najvećim iznosom osiguranih nepovratnih sredstava Europske unije za razminiranje. Vrijednost projekta je 33 milijuna eura, a vrijednost poslova razminiranja iznosi 249,95 milijuna kuna. Minski sumnjivo područje Osječko-baranjske županije je realizacijom projekta prepolovljeno s 49,2 četvorna kilometra na 23,9, a područje grada Osijeka je potpuno očišćeno od mina.


U studenom 2019. godine započela je realizacija projekta "Fearless Velebit" kojim se financira razminiranje i aktivnosti očuvanja šumskih ekosustava u zaštićenim i Natura 2000 područjima u Parku prirode Velebit i Nacionalnom parku Paklenica, ukupne površine od 16,45 četvornih kilometara. Ukupna vrijednost projekta je 271.840.576,34 kune, od čega je 32,6 milijuna sufinanciranje iz državnog proračuna.
Potpisivanjem i ratifikacijom Ottawske konvencije Hrvatska se obvezala utvrditi sva područja koja su zagađena protupješačkim minama i ukloniti sve protupješačke mine. Hrvatska je utvrdila zagađena područja te dobila produljenje roka za uklanjanje svih protupješačkih mina do ožujka 2026. godine.