Ekonomija
STARTUP PODUZETNIŠTVO I KRIZA

Male tvrtke brzo su se prilagodile, no sve je teže
Objavljeno 26. listopada, 2020.
Maričić: Kod nas u BIOS-u nitko još nije stao, ali čujemo po pričama i vidimo po uplatama da ih kriza polako nagriza

Kada smo prošle godine o domaćoj startup sceni razgovarali s Jean-Pierrom Maričićem, voditeljem projekata u osječkom Poduzetničkom inkubatoru BIOS, u kojem trenutno borave 43 stanara - male i srednje tvrtke s ukupno 200 zaposlenika - bilo je to u kontekstu tada aktualnog Startup Reporta za jugoistočnu Europu, kojeg je objavio ABC Accelerator, poznati slovenski akcelerator za startupe i poduzetnike, prema kojemu je Slovenija bila uvjerljivo prva s nešto manje od 95 milijuna dolara kapitala koji su privukle tamošnje tvrtke, a Hrvatska je s gotovo 15 milijuna dolara zauzimala drugo mjesto. Treća je bila Srbija, s iznosom između jednog i pet milijuna dolara.

U međuvremenu nas je zadesila pandemija koronavirusa, koja je snažno destabilizirala gospodarstvo, stoga smo s voditeljem projekata u BIOS-u razgovarali o tome kako se ona odrazila na taj poduzetnički inkubator, ali i domaću startup scenu, pri čemu Maričić ističe da se definicija naših startupa ponešto razlikuje od definicije u razvijenijim zemljama.

"U kontekstu standardnog biznisa to su obično tvrtke s potencijalom velikog rasta, čiji proizvod puca na kompletno svjetsko tržište. Takvih je tvrtki u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina vrlo malo jer se godišnje ‘rodi‘ možda jedan takav startup, stoga je u našem slučaju ipak potrebno malo spustiti letvicu te definicije, pa su to poduzetnici početnici koji rade na nekakvim novim tehnologijama", pojašnjava Maričić te se osvrće na trenutnu gospodarsku krizu.

"Ljudi su se brzo prilagodili. Imamo primjer poduzetnika koji je radio autopresvlake uglavnom za izvoz u Austriju, što je kompletno stalo te su mu ostale dvije opcije, da zatvori tvrtku ili da se preorijentira na nešto drugo. On je odabrao drugu opciju i počeo proizvoditi maske i vrlo brzo zaposlio novu osobu. Znači, mali poduzetnici mogu se lakše preorijentirati nego velike tvrtke, tako da je taj prvi kritični trenutak prebrođen, međutim, sada jest kritično, više nije priča tko je preživio treći, četvrti i peti mjesec taj neće imati problema. Kod nas u BIOS-u tvrtke rade, nitko još nije stao, ali čujemo po pričama i vidimo po uplatama da ih ta kriza polako nagriza. Vjerojatno će se tek iduće godine nakon što se podvuku crte i naprave bilance vidjeti kakva je kompletna situacija. Teško je procijeniti što će biti, jer glavno je pitanje koliko će kriza trajati. Nema lockdowna, ali nove mjere svaki put stvaraju nove probleme. Mi ovdje nemamo ugostitelje, ali imamo IT tvrtke koje rade web-stranice i digitalno oglašavanje i slično, a ako ne radi gospodarstvo, ne mogu ni oni raditi jer su direktno povezani - kazuje Maričić.

Kada je riječ o regionalnoj sceni, ističe kako polako hvatamo priključak za Slovenijom, no ostaje činjenica da ni jedna zemlja s ovih prostora nikada neće biti poput Silicijske doline, ali je velika stvar što se razvijaju tvrtke s 20, 30, pa i 60 zaposlenih.

"Slovenija je bila predvodnica zahvaljujući ‘jednorogu‘ Talking Tom, koji je za milijardu dolara prodan u Kinu. U međuvremenu su se u hrvatskoj dogodila dva ‘jednoroga‘, tvtke Infobit i Nanobit, što znači da smo i mi malo živnuli. Posebno je dobro što ljudi koji su za te tvrtke dobili veliki novac pokazuju interes za pokretanje novih poslova. Kod nas toga ranije nije ni moglo biti jer nije bilo takvih poduzetnika. Prvi takav primjer osnivač je Iskona Damir Sabol, poznat i po aplikaciji za rješavanje matematičkih zadataka PhotoMath koja ima više od 100 milijuna preuzimanja. Ono što je zanimljivo, čovjek koji je stvorio Iskon i prodao ga je HT-u za pristojan novce nije otišao u mirovinu, nego je razvio novu IT tvrtku. Treba nam još takvih ljudi, što ih bude više, to će se brže startup zajednica razvijati", zaključuje Maričić.

Ivan Alilović
TREBA POJEDNOSTAVITI REGULATIVE
Frane Šesnić, direktor Zagrebačkog inovacijskog centra (ZICER) naglašava da na našem tržištu nema dovoljno investicija te smatra da bi zakonodavac trebao omogućiti stimulativna ulaganja u perspektivne tvrtke. “Treba pojednostaviti poslovanje u smislu raznih regulativa, a najveći je problem u percepciji Hrvatske kao malenog tržišta, sporosti sudstva, dugotrajnoj proceduri i kompliciranosti ulaganja”, naglašava direktor ZICER-a, smatrajući kako je potreban strukturirani nacionalni angažman kako bi Hrvatska postala plodno tlo za startupe.
Možda ste propustili...