Kišnica, izvorska voda i voda u boci najbolje su za zalijevanje sobnih biljaka. Skupljajte kišnicu u plastične bačve. Imajte na umu da je na nekim područjima kišnica zagađena, pa posegnite za drugim izvorima vode. Izvorska voda nekada može biti previše alkalna za biljke koje vole kiselu sredinu. Klorirana voda neće oštetiti biljke, ali je potrebno ostaviti ju preko noći da odstoji. Voda iz slavine može se koristiti za zalijevanje ako nije pretvrda, međutim, potpuno izbjegavajte meku vodu. Meka voda sadržava sol, koja se s vremenom taloži u zemlji. Nakon svakoga zalijevanja napunite posude iz kojih zalijevate i ostavite ih da stoje. Na taj način temperatura vode izjednačit će se s okolnom temperaturom. Voda na sobnoj temperaturi najbolja je za zalijevanje sobnih biljaka. Zalijevajte ujutro ako je moguće.
To daje navlaženom lišću priliku da se osuši tijekom dana. Biljke sa suhim lišćem imaju manje šanse oboljeti. Smanjite zalijevanje u razdoblju mirovanja. Većina biljaka ubrzano se razvija tijekom proljeća i ljeta pa im je tada potrebno redovito i pojačano zalijevanje. Ali u jesen i zimu te iste biljke ulaze u fazu mirovanja, u kojoj im nije potrebno mnogo vode. Većinu biljaka potrebno je zaliti ako je, kada stavite prst u zemlju, zemlja suha 2,5 cm u dubinu. Ako je pak vlažna, to isto ponovite za nekoliko dana. Sobne biljke koje vole vlažno tlo zalijte čim se površinski sloj zemlje osuši. Biljke koje ne vole vlagu zalijevajte tek kada se sva zemlja osuši. Zalijevajte posudama s dugačkim kljunom, na taj način izbjeći ćete prolijevanje. Vodu nalijevajte dok ne počne izlaziti u tanjurić. Pustite da se zemlja ocijedi, a višak bacite. J.Kn.