Ugođaj mirnog seoskog života u okružju prirode, uz Dunav, slika je Mohova u kojemu je samo dvjestotinjak stanovnika, no selo je to gdje se i skrivaju velike tajne od prije otprilike 30.000 godina, ali i – zanimljive ideje. Njihova bi realizacija tu već poznatu "dolinu mamuta" mogla učiniti u Hrvatskoj jedinstvenom turističkom atrakcijom. Dosad otkriveni nalazi – fosilni ostatci vunastog mamuta (Mammuthus primigenius) i nosoroga (Coelodonta antiquitatis) – čine Mohovo, kako se to navodi i u Gradskom muzeju Iloka uz vitrinu s ulomcima kljova i kostiju, "iznimno važnim mjestom nalazaka u Republici Hrvatskoj" iz spomenutog vremena.

Zanimljiv je podatak da je do prvog pronalaska, a radilo se o zubu mamuta, došlo prije točno osam godina. "Bilo je to 20. listopada 2012." pamti Goran Popović (27), zaljubljenik u "malo i složno" selo u kojemu živi. Na neobični fosilni nalaz naišao je slučajno, radeći u vlastitom dvorištu, a onda se istog datuma 2016. u okolici nekadašnjeg seoskog ribnjaka, berući šipak, zbilo slično otkriće, a isto se dogodilo i u travnju ove godine. "Sve je to ista lokacija, a svi nalazi završili su, dakako, u iločkom Muzeju", kaže Popović, inače kuhar kojeg je, igrom slučaja, zaintrigirala paleontologija, istaknuvši kako se radilo o nekoliko većih i nizu manjih fosilnih nalaza, poput dijelova kostiju vunastog mamuta i nosoroga, hijene, divljeg konja i bizona. Dolazili su u Mohovo u više navrata i stručnjaci iz Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, no do istraživanja u "dolini mamuta" zasad nije došlo.

– Želja nam je da se provedu opsežnija istraživanja lokaliteta, i nadamo se tome, jer možda baš to otvori novu stranicu povijesti, ali i sadašnjeg i budućeg života u Mohovu – kazuje Goran Popović, koji je i predsjednik udruge Dolina mamuta u kojoj je desetak entuzijasta, s više od 2000 pratitelja na društvenim mrežama. Želja im je, kaže, pokrenuti pozitivne tokove kako bi se selo razvijalo i ljudi ostajali jer, drže tako u Mohovu, njihova bi "dolina mamuta" mogla postati dobrom turističkom pričom.

– Imamo dvije opcije, ili ćemo ovdje nestati kao i te drevne životinje ili ćemo, upravo preko njih, stvarati budućnost – kaže.

Udruga proteklih godina čini i konkretne korake. Najnoviji im je potez kandidiranje na natječaj Ministarstva kulture za 15 dana stručnih istraživanja, za što je potrebno 115.000 kuna. Početna potpora stigla je od Vukovarsko-srijemske županije, a njihove ideje podržava i Grad Ilok. Tako od 2018. zastaju mnogi putnici na prometnici Vukovar – Ilok jer ih u Mohovu dočekuju slamnate skulpture mamuta, nosoroga.... zavidnih proporcija, i do četiri metra visine. Jedine su to takve skulpture na istoku Slavonije koje trajno stoje u prostoru, a nastaju na tzv. slamnatim radionicama što ih u Mohovu vodi osječki umjetnik Nikola Faller. Ujedno je to, ocijenili su mnogi, i originalan način promocije i arheološkog lokaliteta i Mohova, prigradskog naselja Iloka. Na ulazu u selo postavili su pak ploču s dobrodošlicom u "dolinu mamuta", a uredili su i vidikovac.

Ideja Mohovljani imaju još.

– Zamislili smo da organiziramo Mamut-fest, no omela nas je epidemija koronavirusa. Namjera je dovesti u Mohovo što više posjetitelja, pokazati im što selo ima, i da se pritom druže i zabave – kažu u udruzi Dolina mamuta, zadovoljni što su upravo to i postigli prošlogodišnjim Adventom, kada je u selu, prepunom gostiju, svijetlilo oko 2000 lampica.

U smjeru turističkog razvoja ide i njihova želja da u Mohovu naprave veliki park s trajnim skulpturama životinja, u njihovoj realnoj veličini, koje su tu živjele prije 30.000 godina, s objektom za učeničke radionice, s dodatnim istraživanjem lokaliteta....

– To je financijski iznimno skupo, ali turistički izrazito atraktivno – zaključio je Popović dodajući da pomno prate i dobra iskustva sličnog parka u Njemačkoj, ali i da je "sve moguće uz dobru volju i pozitivnu energiju".