U ponedjeljak, 19. listopada, prestaje moratorij na ovrhe, a građani najviše duguju financijskim institucijama, dok su najčešća dugovanja za telekomunikacijske usluge.

Gledano prema iznosu, građani najviše duguju bankama, što se odnosi na kredite, kao i potraživanja vezana uz kreditne kartice, pa dug financijskom sektoru tako doseže udjel od 35 posto u ukupnim dospjelim dugovanjima. Najčešći su, pak, vjerovnici iz područja telekomunikacija, no ukupan dug prema njima nešto je manji od pet posto. Dugovanja po osnovi režija, kao što su voda, plin, električna energija, dosežu udjel od oko 1,6 posto, pri čemu udjel dugovanja za električnu energiju i plin iznosi oko 0,6 posto od ukupnog iznosa, dok udjel za vodu i komunalne usluge iznosi oko jedan posto.

Kako je prošloga tjedna istaknula savjetnica uprave Financijske agencije Vinka Ilak, kod javnih bilježnika približno je 190.000 prijedloga za ovrhu, ali oni će tek početi s donošenjem rješenja o ovrsi. Postupak kod bilježnika provodi se tako da kada on donese rješenje o ovrsi, prvo ga dostavlja ovršeniku koji, ako smatra da nije dužan, može uložiti prigovor, pa će se postupak nastaviti parnicom. Ako prigovora ne bude, rješenje će postati pravomoćno i dostavit će se Fini na naplatu. Dužnicima je savjetovano da kada dobiju obavijest, neka probaju stupiti u kontakt s vjerovnikom i dogovoriti se oko načina otplate duga kako bi spriječili daljnju ovrhu.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić ističe kako je to ministarstvo učinilo velike napore da se ne dogodi "ovršni cunami". "Važno je da građani znaju da do sada nismo imali prethodnu obavijest o ovršeniku, i da sada ovršenik mora unaprijed znati o eventualnom ovršnom postupku“, ističe. On podsjeća kako se zbog pandemije išlo na šestomjesečni moratorij koji se ne može produžiti, jer bi se, da se s njim nastavilo, početkom 2021. godine nakupilo još više ovrha. "Činimo velike napore da dopunama i izmjenama Zakona o ovrsi do kraja godine stupe na snagu novi propisi koji će učiniti dostojanstveniji položaj ovršenika u postupku. U tom zakonu ćemo donijeti stavku kako će javni bilježnik biti obvezan obavijestiti ovršenika o dugu. Ovršenik će imati rok od 15 dana da razmisli je li to njegov dug, je li to plaćeno ili nije, ili će osporavati dug. Ako odluči platiti, neće imati nikakvih ovršnih troškova, pa ni troškova postupka. A ako smatra da nije dužan, u to se uključuje sud koji odlučuje o vjerodostojnosti traženja vjerovnika", ističe Salapić, podsjećajući kako su pozvali vjerovnike da dok nije istekao moratorij javno pozovu i daju ovršenicima mogućnost da plate dug, pa i na nekoliko rata.

On kaže kako su dogovorili s javnobilježničkom komorom i javnim bilježnicima da ovrhe ne idu odjednom na naplatu, već u tri faze, a u svakoj od njih je oko 60.000 postupaka. Prva faza počinje 19. listopada, i obuhvaća slučajeve do prije stupanja na snagu moratorija, proteklog proljeća. Početak druge faze je 20. studenoga, i odnosi se na razdoblje prva tri mjeseca moratorija, a 20. siječnja starta treća faza, za tri posljednja mjeseca moratorija.

Ovrhe radi ispražnjenja i predaje nekretnine (deložacija) neće se provoditi u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja, a povećat će se i iznos glavnice za koju se ovrha na nekretnini ne može pokrenuti, s 20.000 na 40.000 kuna te se proširiti krug primanja izuzetih od ovrhe na božićnice, uskrsnice, regrese i ostale prigodne novčane iznose.

Pokretanje postupka nakon skidanja moratorija traje i više od dva mjeseca. U tom razdoblju osoba koja je ovršena ima mogućnost javiti se ovrhovoditelju i dogovoriti se da dug plati na rate.