Da je ova godina po mnogo čemu neuobičajena, dokaz je i vrijeme posljednjih nekoliko dana. Od početka mjeseca, naime, prosječno je palo 70 litara kiše po četvornom metru, od čega nešto više od 35 litara u posljednja tri dana. Kiša je, doduše, ratarima dobro došla, ali tvrde kako bi sada najbolje bilo da stane. Sudeći prema prognozama Državnog hidrometeorološkog zavoda, idućih nekoliko dana kiše ne bi trebalo biti, bar što se Baranje tiče.

"Kada je najviše trebalo, bilo je sušno, a kada ne treba, kiša pada i po nekoliko dana", kažu baranjski ratari, naglašavajući kako nema sumnje da je kišno vrijeme djelomično usporilo radove na poljima. Šandor Sabo, poljoprivrednik iz Karanca, primjerice, ističe kako bi mu petnaestak suhih dana dobro došlo da u optimalnim rokovima završi sjetvu pšenice i ječma. Dio poljoprivrednika nije obrao kukuruz (neki čekaju bolju cijenu, a neki nisu stigli), pa im kišno vrijeme, u svakom slučaju, najmanje odgovara. Usporeno je i vađenje šećerne repe, a nakon kiše koja je nekoliko dana natapala baranjske poljoprivredne površine, može se očekivati i blato na cestama prilikom njezina transporta. No blata će sigurno biti manje, jednostavno zato što je - šećerne repe na baranjskim poljima sve manje. Sije ju sve manje poljoprivrednika, među kojima su oni koji su potpisali ugovore s otkupljivačem, pa su je obvezni sijati pet godina. Poljoprivrednu godinu na izmaku Sabo ocjenjuje prosječnom. Kao i kod većine poljoprivrednike, prinosi pšenice i ječma djelomično su zadovoljili, ali je prilično podbacio kukuruz. Ovisno o zemljopisnom položaju, samo je u manjem dijelu Baranje kukuruz dobro rodio. Na dijelu površina veliku je štetu napravila divljač. Kada se govori o neobičnoj godini, ne treba zaboraviti ni na veliko nevrijeme koje je početkom kolovoza zahvatilo veći dio općine Kneževi Vinogradi. Kiša, vjetar i led učinili su svoje, a štete se još uvijek zbrajaju.

"Prvi podatci kažu kako je riječ o šteti od približno 35 milijuna kuna", kaže načelnik općine Kneževi Vinogradi, Vedran Kramarić, podsjećajući kako je samo Belje plus prijavilo štetu na približno 2500 hektara poljoprivrednih površina, na kojima su kulture uništene od 60 do 100 posto. Nastradale su ratarske kulture, dio nasada paprike i češnjaka, a Hrvatske šume prijavile su štetu na hrastu lužnjaku, vrbi i topoli, koji su uništeni na površini od 700-tinjak hektara. Dakako da su poprilično oštećeni i vinogradari, o čemu smo već nekoliko puta pisali. Na svu sreću, zahvaljujući brzim reakcijama, vinograde nije zahvatila trulež, nego su se plodovi potučeni ledom osušili. Nije im sjela ni kiša koja posljednjih dana pada, ali za sada nikakvih šteta nema.

"Djelomično je usporena berba, ali, kako mi je ostalo samo dva-tri dana da završim s berbom bijelih sorti, vjerujem da većih problema neće biti. Crne sorte ionako beremo poslije", kaže Lajoš Kolar, vinogradar iz Suze.

Ukupno gledajući, 2020. godina može se nazvati relativno sušnom. U Baranji je od početka godine do danas palo 500-tinjak litara kiše, a višegodišnji je prosjek približno 700 litara godišnje. No do kraja su godine ostala još dva i pol mjeseca...