Diljem Europe ponovno dramatično raste broj novih slučajeva zaraze koronavirusom, toliko da Stari kontinent postaje gori i od Amerike. Situacija je toliko loša da s drugim valom sve više država uvodi nove restriktivne mjere koje se mnogima baš i ne sviđaju. Zapravo se puno može učiti na preokretu u Italiji, koja je bila epicentar zaraze u Europi, a sada koronu koliko-toliko drži pod kontrolom jer je naređeno obvezno nošenje maski u cijeloj zemlji i u vanjskim prostorima s kaznama od čak tisuću eura. Na Balkanu, pak, Crna Gora u jednom danu ima više zaraženih nego u cijelom prvom valu epidemije.

No kakvo je stanje i što čini Hrvatska? Kao i brojne druge europske države, Hrvatska je aktualne protuepidemijske mjere odlučila donositi na regionalnim razinama. Osim onih općih, poput nošenja maski u dućanima ili javnom prijevozu, postoje brojna ograničenja koja se na određeni rok donose u posebno teško pogođenim dijelovima zemlje, takozvanim žarištima. A najgori dan bio je 7. listopada kada su samo u 24 sata zabilježena čak 542 slučaja zaraze. Takvo drastično pogoršanje epidemiološke situacije najvidljivije je u Zagrebu, gdje padaju rekordi i gdje je u 24 sata broj novozaraženih porastao za više od 200, pa je već i nazvan koronametropolom.

Nakon svega Nacionalni stožer objavio je da su obvezne maske u svim zatvorenim prostorima gdje nije moguće održati fizički razmak od minimalno dva metra. Preporučuje se da se maske nose i na otvorenom, ondje gdje nije moguće održati fizičku distancu, a organizatori okupljanja više od 50 osoba morat će za to dobiti dopuštenje županijskih stožera. Maske su građani obvezni koristiti na ispravan način cijelo vrijeme, i to preko usta i nosa. Osim već dosad propisanih maski, morat će ih nositi i zaposlenici u ugostiteljskoj djelatnosti i gosti, osim dok sjede na svojim mjestima i konzumiraju hranu, piće ili napitke, što je kod ugostitelja izvazvalo oštre prosvjede i najave zatvaranja i bankrota, pa traže hitan sastanak s Vladom. Kažu da im je problem i novopropisano radno vrijeme od 6 sati do 24 sata...

Organizatori okupljanja obvezni su najkasnije pet dana prije planiranog okupljanja preko elektroničke pošte županijskog centra 112 zatražiti suglasnost od nadležnog stožera civilne zaštite. Propisane su i kazne za kršitelje, jer ovaj put nije riječ samo o mjerama i preporukama, nego više o odlukama, a kazne su za pravne osobe od 20 do 70 tisuća kuna, a kazni za fizičke osobe još nema. Sve će nadzirati Državni inspektorat i inspektori Civilne zaštite. U kafićima može biti samo po jedna osoba na četiri metra kvadratna, na red će paziti "COVID redari", odnosno na svakih 50 osoba pazit će po jedan "COVID redar".

S obzirom na ozbiljnost situacije, premijer Andrej Plenković ponovo je apelirao na odgovornost: "Ovaj virus ozbiljna je prijetnja zdravlju i životima", rekao je Plenković, naglasivši da je važno pridržavati se mjera što ih propisuje Nacionalni stožer. Stožer, pojasnio je Plenković, "poduzima mjere kako bismo se što bolje mogli nositi s ovim najvećim izazovom".

- Naš je cilj pronaći pravu ravnotežu između zaštite zdravlja i ekonomije. Bitno je da jedno ne ugrozi drugo, ali to ovisi o svakome od nas. Moramo biti jedinstveni u ovoj borbi, moramo imati povjerenja u odgovornost naših građana - dodatno je naglasio premijer te poručio da će Vlada održati gospodarsku aktivnost te upozorio građane da izbjegavaju velika okupljanja: "Nažalost, to se odnosi čak i na velika obiteljska okupljanja, jer točno vidimo gdje su žarišta." Ministar zdravstva Vili Beroš, pak, istaknuo je da je rast broja novozaraženih bio očekivan te da u idućim danima možemo očekivati sličan trend, "osobito ako se ljudi ne budu pridržavali mjera".

A nepridržavanje osnovnih mjera Nacionalnog stožera: higijene ruku, razmaka i nošenja maski, kao i neprijavljivanje kontakata, dovelo je do velikog porasta broja novozaraženih. Ono što posebno zabrinjava epidemiologe, pa tako i predsjednika Hrvatskog društva epidemiologa, dr. Miroslava Venusa, jest to što gotovo trećina zaraženih nije iskrena kad prijavljuje kontakte. "To predstavlja veliki problem, tako može doći do nekontroliranog širenja bolesti. Čini mi se da je toga sve više, a mi ne možemo prisiliti ljude da nam se otvore. Što ako netko kaže da nije ni sa kim kontaktirao, kako ćemo mi to provjeriti? Kako osobi reći da laže?" pita se Venus. Smatra da se ljudi međusobno ne prijavljuju iz više razloga. Mladi imaju svoje razloge, a stariji pak neke druge. "Mladi nisu svjesni opasnosti jer će u većini slučajeva oni proći bez posljedica, a njihovi stariji ukućani zbog toga možda teže oboljeti. No njima se nikako ne sviđa činjenica da će provesti 14 dana zatvoreni u kući. Također, oni ostvaruju najveći broj kontakata i kreću se na najrizičnijim mjestima", govori Venus.

Kod odraslih obično je najvažnije egzistencijalno pitanje i koliko novca gube ako su u samoizolaciji. Već duže i iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" Zagreb upozoravaju da je skrivanje kontakata opasno, a to je ponovio i ravnatelj, dr. Zvonimir Šostar. "Brojke su zabrinjavajuće, daleko od toga da nisu, duboko sam nesretan. Bio sam u gradu i vidio kako se mladi ponašaju, nadam se manjina. Stotinjak mladih bez maski, u kafićima, na cesti i stoga će posve sigurno bar 5 - 10 njih biti pozitivno. Nijemci, Šveđani, Francuzi, pa čak i Talijani, nose maske. Predložit ćemo da se ujednači radno vrijeme svih ugostiteljskih objekata, sada imamo strašne gužve i mislim da je primjereno da rade do ponoći", rekao je Šostar. Venus još objašnjava da ljude frustrira i trajanje samoizolacije te da se razmatra smanjenje na deset dana, koliko traje i izolacija bolesne osobe. "Ako se detaljno razloži, to izgleda ovako: zaražena osoba mora biti u izolaciji deset dana, u trenutku kad dozna da je bolesna, prošla su bar tri dana od pojave simptoma, uzimanja brisa i dijagnoze, tako da ta osoba zapravo u izolaciji treba biti samo sedam dana", objašnjava Venus. S druge strane, tek tada se propisuje samoizolacija zdravoj osobi koja sljedećih 14 dana mora biti zatvorena u kući.

Što se tiče naknade, koja za dva tjedna iznosi oko 2600 kuna, to svakako predstavlja jedan motiv manje za prijavu kontakata, pogotovo onima koji nemaju mogućnost rada od kuće. Kada je riječ o "hvatanju" kontakata, odaslani su dopisi također s novim preporukama. Prema njima, epidemiolog će zamoliti oboljeloga, ako to njegovo zdravstveno stanje dopušta, da sam obavijesti svoje kontakte. Oboljeli, također, treba svojim kontaktima prenijeti poruku da trebaju biti u samoizolaciji, kako dugo se trebaju tako ponašati te im reći telefonski broj epidemiologa da ga kontaktiraju ako imaju dodatna pitanja...

Uz činjenicu da se s hladnijim, jesenskim vremenom razbuktava epidemija koronavirusa u cijelom svijetu, dodatnu opasnost predstavljaju i uobičajene sezonske respiratorne bolesti poput klasične gripe, pa se apelira na cijepljenje! I dok se čeka vijest kad će neko od devet cjepiva na kojima rade velike farmaceutske kompanije i znanstvene ustanove biti spremno za uporabu, za sada jedina zaštita od širenja virusa su stroge protuepidemijske mjere koje uvodi sve veći broj država uključujući i Hrvatsku. Neke su već stupile na snagu ili bi još trebale biti donesene. Tako stručnjaci traže čak i novu karantenu u Irskoj. U Češkoj je od početka listopada ponovno na snazi izvanredno stanje, što znači ponovno ograničavanje okupljanja i više kazne za one koji krše epidemiološke smjernice. Pariz je uveo najstroži stupanj mjera, što znači da su na dva tjedna zatvoreni i svi barovi. Na području Pariza rad od kuće sada mora biti na prvom mjestu "više nego ikad", priopćeno je iz ureda francuskog premijera. Oštrije mjere su i u velikim nizozemskim gradovima. Nadalje, oko pet milijuna stanovnika Španjolske, od čega većina u Madridu i okolici, ne smije napuštati gradove. Policija kontrolira prilaze te propušta samo one s potvrdom o odlasku na posao, na sudove, u bolnice, škole ili pri povratku kući. Kazne za kršenje iznosit će 600 eura. Unutar Madrida smije se okupljati najviše šest osoba umjesto dosadašnjih deset. U dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva strogo su ograničeni čak i kontakti izvan obitelji. Island je otišao i korak dalje te naredio zatvaranje kafića, teretana i mjesta za zabavu. Pooštravanje restrikcija nije samo u Europi, zatvaraju se čak i dijelovi New Yorka...

Ali, vratimo se na kraju ponovno u Hrvatsku gdje ima i drukčijih mišljenja. Zamjenica ravnatelja NZJZ-a "Andrija Štampar" Sandra Šikić izjavila je da rekordni broj novozaraženih u Zagrebu ne predstavlja dramatično stanje "ni po kakvim parametrima", ali je ipak najavila da će se predlagati nove, "primjenjive i ostvarive" epidemiološke mjere. Dodala je još kako problem nije samo u mladima.

Bilo kako bilo, još uvijek ostaje otvoreno pitanje - kako preživjeti drugi val korone? Intencija je izbjeći novi lockdown pod svaku cijenu jer malo koja država bi ga ekonomski mogla izdržati. Među njima je i Hrvatska. A kako se to ne bi dogodilo, jednostavno smo se svi dužni ponašati odgovorno prema sebi i drugima. Naime, zima je duga, pandemija još uvijek nije doživjela vrhunac, tako da u konačnici nitko sa sigurnošću ne zna što nas još čeka. Nadajmo se ne najgore. Zato je posljednji trenutak da se svi skupa uozbiljimo i postanemo odgovorni. U suprotnom, "crno nam se piše." Jer više od 700 zaraženih koronavirusom u srijedu doista je posljednji alarm za sve u državi...