Pandemija koronavirusa uvelike je utjecala na to kako živimo i radimo te na načine naše interakcije s drugim ljudima. Čak i na naš pogled na budućnost. Nešto što je počelo kao javnozdravstvena kriza, pretvorilo se u globalnu recesiju s posljedicama za niz sektora, između ostalih i za poljoprivredno-prehrambeni sektor. Sigurnost opskrbe hranom ugrožena je u cijelom svijetu, i mnogi su suočeni s nestašicom onoga što je najosnovnija potreba - hrane.

Osiguravanje sigurne i kvalitetne hrane, posebice za siromašne i ugrožene zajednice, i dalje je bitan dio odgovora na pandemiju koronavirusa. Na svijetu gladuje gotovo 690 milijuna ljudi, što je za deset milijuna više nego 2019., a pandemija bi taj broj mogla uvećati za još 83 do 132 milijuna.


Činjenica je da s današnjim načinom proizvodnje i trošenja hrane ne možemo nastaviti. Više od deset posto emisija stakleničkih plinova u EU-u posljedica je poljoprivrede. Jednostavno rečeno, naš način proizvodnje uništava naš planet i naše ekosustave. Neučinkoviti smo i neetični, tratimo jednu petinu hrane koju proizvedemo, a istovremeno 36 milijuna građana EU-a ne može svakoga dana priuštiti sebi kvalitetan obrok. S druge strane, troškovi naše zdravstvene skrbi i dalje rastu, jer više od 50 posto odraslog stanovništva EU-a ima prekomjernu tjelesnu težinu. To se jedno s drugim ne slaže. Moramo se promijeniti. I pojačati svoj apetit za promjenama.


Od prvoga dana Komisija Ursule von der Leyen obvezala se ostvariti promjene i pretvoriti izazove u šanse. Kao dio našeg europskog zelenog plana donijeli smo strategiju "od polja do stola" kao kompas koji nam pokazuje put naprijed. To je transformativni program za izgradnju održivih prehrambenih sustava na temelju svijesti o neraskidivoj povezanosti između zdravog naroda, zdravih društava i zdravog planeta. Održiv prehrambeni sustav mora osiguravati dostupnost i cjenovnu pristupačnost zdrave hrane za svakoga, bez obzira na okolnosti, kako u normalna vremena, tako i u vrijeme krize.


Europa u tome mora predvoditi, ambiciozno i samouvjereno. Strategijom "od polja do stola" utvrdili smo jasan smjer putovanja, s ambicioznim pristupom i konkretnim, mjerljivim ciljevima, kako bismo transformirali EU-ov prehrambeni sustav. Do 2030. želimo smanjiti uporabu pesticida i antimikrobnih sredstava te gubitke nutrijenata za 50 posto te povećati udjel ekološke poljoprivrede na 25 posto. Transformirat ćemo proizvodnju hrane i učiniti je održivom.


Znamo da naši građani preferiraju zdravu hranu iz održivih izvora i pobrinut ćemo se da im te opcije uvijek budu na raspolaganju, kao i informacije koje im omogućavaju odabir tih opcija. Zato ćemo osigurati da im na raspolaganju budu lako razumljive informacije o sadržaju hrane: kako je proizvedena, koliko je hranjiva i kako utječe na okoliš.


Bit ćemo ambiciozni i izvan naših granica. Kroz međunarodnu suradnju, trgovinsku politiku i "zelene saveze" promicat ćemo održivije poljoprivredne i ribarstvene prakse, smanjiti krčenja šuma, povećati bioraznolikost te poboljšati sigurnosti opskrbe hranom i rezultate ishrane.


Ta će tranzicija dovesti do dalekosežnih promjena. Doduše donijet će i troškove, ali u njihovom financiranju ćemo pomoći. Strategijom "od polja do stola" želimo pomoći našim poljoprivrednicima, ribarima i proizvođačima hrane da postanu šampioni održivosti i ostvare pravedan udjel u dobiti od toga.


Paralelno s radom na prevladavanju pandemije bolesti COVID-19 moramo izgraditi bolji, snažniji i pravedniji prehrambeni sustav vođeni strategijom "od polja do stola". To je potrebno našem društvu i našem planetu. U geslu ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane vrlo je dobro rezimirana bit našeg rada: "Sigurnost hrane – briga svih nas".
Vođeni strategijom "od polja do stola" kao kompasom moći ćemo to ostvariti - osigurati zdravu i održivo proizvedenu hranu sa zdravog i zelenog planeta. Naši građani i naš planet to zaslužuju.