U Osijeku već godinama djeluje vrijedna manjinska udruga koja je do sada puno toga učinila na kulturnom polju kada je riječ o osječkim Srbima. Riječ je o Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta, koje je svoj rad obnovilo 1996., nakon poduže stanke.

Razgovarali smo s prof. Zdenkom Čikarom, predsjednikom osječkog pododbora SKD-a Prosvjeta, u društvenim prostorijama u Ulici Matije Gupca 32, u Donjem gradu. Prvi predsjednik Prosvjete nakon obnove djelovanja bio je prof. Miloš Mihajlović. Naš sugovornik već je dva puta do sada vodio Prosvjetin pododbor u Osijeku. Prema njegovim riječima, ta srpska kulturna udruga iduće godine slavi 25 godina neprestanog djelovanja. Iako srpska zajednica i njezine udruge u Osijeku imaju bogatu prošlost, komunistički režim s dolaskom na vlast većini njih zabranjuje djelovanjem, promičući rad isključivo Prosvjete osnovane u Glini 1944., na teritoriju pod kontrolom partizana. Uspješan rad SKD-a Prosvjeta završio je nasilno 1972., kada je zabranjen zajedno s Maticom hrvatskom. Prvo sjedište Prosvjete nakon obnove djelovanja bilo je u Stepinčevoj ulici (bivšoj Beogradskoj), nedaleko od zgrade Glavne pošte. Trenutno imaju 47 članova. To zasigurno nije puno kada se uzme u obzir da u Osijeku danas živi 6700 Srba, koji čine najbrojniju etničku manjinu. Uz Zdenka Čikaru, koji radi kao učitelj u Kapelni, kod Donjeg Miholjca, SKD Prosvjeta vodi još četvero volontera. Zamjenik predsjednika osječkog pododbora je diplomirani ekonomist Velibor Zirojević, a članovi predsjedništva su pjesnik Milenko Vasiljević "Čiko", Ljilja Popadić i Ružica Bluha.

- SKD Prosvjeta krovna je kulturna institucija Srba u Hrvatskoj. Ovisno o pododboru, a u Hrvatskoj ih je više od 50, Prosvjeta vodi razne kulturne programe, prema mogućnostima. Mi ovdje zbog nedostatka prostora ne možemo imati kulturno-umjetničko društvo ili nešto slično i da hoćemo. Uglavnom smo orijentirani na likovne izložbe, predstavljanje knjiga, predavanja, pjesničke susrete i slično. Ova je godina specifična zbog epidemije korone, zbog koje neki dogovoreni programi nisu održani, poput predstavljanja knjige "Srpski dobrovoljci iz Bačke, Banata i Baranje (1914. - 1918.)" autora Milana Micića. Obično krajem siječnja u Prosvjeti obilježavamo krsnu slavu društva, to je Sv. Sava. Održali smo predavanje o Aleksi Šantiću, Zahariju Orfelinu i kaligrafiji. O Šantiću je govorila prof. Jadranka Radošević, školska nadzornica-savjetnica za srpski jezik. Predstavili smo i knjigu "Epigrami" Dragoljuba Vojnovića te održali "Večer uz vino, poeziju i gitaru" Slavka Bubala iz Vukovara. Orfelin je bio znameniti Vukovarac iz 18. stoljeća, autor prve biografije o ruskom caru Petru Velikom. Imali smo i pjesničku večer, a kao gosti nastupili su članovi etnoskupine Đurđevak iz Bobote. Ugostili smo i putujuću izložbu o književniku i diplomatu Ivi Andriću - rekao je Čikara.

Naš sugovornik ističe izvrsnu suradnju s parohom, o. Aleksandrom Đuranovićem, koji ponekad s obitelji sudjeluje u programima Prosvjete. Srećom, posljednjih pet ili šest godina utihnuli su huliganski napadi na sjedište Prosvjete, naročito od kada je postavljen videonadzor. U Prosvjetinu pododboru raduju se gradnji Srpskog kulturnog centra u Ulici Jovana Gojkovića, u Donjem gradu.