Hrvatska još uvijek nije samodostatna u količini i volumenu proizvodnje hrane, no svjesni smo da možemo i moramo proizvoditi više. Imamo određenih proizvodnih pokazatelja koji su nagovještaj porasta, iako ih još ne možemo nazvati trendom jer se radi o minimalnim povećanjima proizvodnje, jedan je od zaključaka koji se nametnuo nakon panela "Od polja do stola: Kako ojačati prehrambeni sustav i učiniti ga otpornim na izazove današnjice", koji je na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) u povodu ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu sa sjedištem u Osijeku.

- Kada govorimo o projekcijama, programima i korištenju sredstava, u Ministarstvu se primarno fokusiramo na projekte kojima želimo podići dostatnost proizvodnje u svim sektorima - kazao je Zdravko Barać, pomoćnik ministrice poljoprivrede.

Prema navedenim podatcima, ove je godine kroz sustav zaklano gotovo dva posto više svinja u klaonicama, a, bez obzira na sve probleme, mesni dio govedarstva posljednja tri mjeseca raste, kao izvoz prema tržištima Italije i Libanona. Prvi put nam se događa da proizvodnja mlijeka četiri mjeseca zaredom raste na mjesečnoj razini.


- Kod novih mladih proizvođača koji su konkurentni proizvodnjom vidimo okrupnjavanje, posebno u mljekarstvu, čija proizvodnja raste, iako s jedne strane imamo pad onih koji isporučuju mlijeko, ali je znatno povećanje isporučenog mlijeka po pojedinoj farmi. U govedarskoj proizvodnji imali smo niz mjera i treću godinu zaredom državnu potporu od 65 milijuna kuna isključivo za mliječni sektor te 20 milijuna kuna za nabavu junica i 45 milijuna kuna za uzgoj junica. Od srijede je krenuo i novi natječaj za kupnju junica - najavio je Barać.


Na panelu je istaknuta tendecija Europske unije, pa tako i Hrvatske, da se kratki lanci opskrbe što više intenziviraju.


Krunoslav Dugalić, ravnatelj HAPIH-a, smatra kako ne možemo biti zadovoljni u kojem je to obliku u Hrvatskoj, ali sigurno, promatrajući trendove posljednjih godinu dana, možemo biti optimistični.


- Zadovoljni smo što dolazi do organiziranja lokalnih grupa, povezuje se naš proizvođač s potrošačem. Naši potrošači sve više pozornosti posvećuju proizvodima koji imaju sljedivost i podrijetlo. U EU-u je dominantno podrijetlo hrane, a kod nas u Hrvatskoj sigurnost je hrane na prvom mjestu. Ima još puno prostora da se naši lokalni proizvođači bolje pozicioniraju na tržištu i na tome treba raditi, kao i na svijesti domaćih potrošača. Naime, kupnja domaćih proizvoda ima snažan sociološki i društveni utjecaj - tvrdi Dugalić.


Po produktivnosti se hrvatska poljoprivreda nalazi na začelju EU-a jer je na razini 30 posto prosjeka europske.
Da bismo okrenuli te trendove, Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam, smatra da moramo povećavati udjel visokodohodovnih kultura kao što su voće i povrće te proizvoda s većom dodanom vrijednosti -meso, mlijeko, ekološka poljoprivreda, zaštićeni proizvodi...

Tomislav Prusina