3. BIJENALE INDUSTRIJSKE UMJETNOSTI
Objavljeno 13. listopada, 2020.
Dvodnevni program otvorenja 15 izložbi u šest gradova započeo je u Labinu svečanim otvorenjem 3. bijenala industrijske umjetnosti - Ravno u Sunce te se nastavio otvorenjima u nekadašnjim tvorničkim prostorima u Raši i vodnjanskoj galeriji Apoteka. Kustoski trojac je Branka Benčić, Gerald Matt i Christian Oxenius.
Program otvorenja počeo je na pulskom Forumu performansom Metal Gurua (L.A.E.): Underground City XXI, otvorenjima izložbi u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre i Galeriji Amfiteatar, performansom Dragane Sapanjoš PILOT te otvorenjima skupnih izložbi u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer u Opatiji i glazbeno-izložbenim programom u riječkom Muzeju moderne i
suvremene umjetnosti. U okviru 16 izložbi Bijenala predstavit će se radovi 70-ak umjetnika i umjetnica te umjetničkih kolektiva.
Performans Podzemni grad XXI (I. dio - oltar) četiri je metra visok metalni, rudarski znak koji simbolizira fundamentalni projekt Labin Art Expressa - izgradnju futurističkog, podzemnog grada kulture i umjetnosti u bivšem labinskom rudniku, 150 m ispod površine zemlje, oslobođenog svih bivših, današnjih ili budućih ideologija. Rudarski čekići će na Forumu tijekom mjesec dana funkcionirati kao oltar na kojemu će ljudi moći ostavljati svoje zavjetne darove - poruke, pisma, predmete... i tako dati svoj doprinos projektu Podzemnog grada 21. stoljeća. Drugi dio rada - Mobilna Muzejska Mašina, u čijoj je realizaciji sudjelovao i umjetnik Sandro Đukić, izložen je u labinskom DKC-u Lamparna.
U okviru performansa Dragane Sapanjoš Pilot 10, limuzina s 10 sudionika zaputila se do Labina, uz glasan audiorad koji, prema riječima umjetnice, putuje od "glamura do horora". Dvodnevno otvorenje završeno je skupnom izložbom u Opatiji (Marko Lulic, Damir Očko, Alban Muja...) i glazbeno-izložbenim programom u MMSU-u.
Radovima umjetnika Bojana Mucka, Romana Signera, Ulaya, Jana Fabrea i Silvija Lorussa MMSU želi upozoriti na još uvijek neriješeno pitanje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u većini muzejskih prostora. Osim tog krucijalnog problema, radovima izloženim u potkrovlju propituje se odnos rada i nerada te radikalni koncept svijeta postrada koji napušta trenutačno dominantnu ideologiju rada.
N.Vek.