Regija
DRUGI KRUG ZA REVITALIZACIJU MJESTA

U Krndiji je 100 “numera” pogodnih za naseljavanje
Objavljeno 1. listopada, 2020.
Država je darovala sagrađene čestice. Drugim korakom darovanja Punitovci stambenim zbrinjavanjem žele dovesti ljude u naselje
KRNDIJA - Nakon što su zimus dobili vlasničke listove od Općine Punitovci i kada su Krndijaši napokon postali vlasnici približno 30 sagrađenih čestica i nekretnina u kojima su živjeli desetljećima, a njihova Krndija od tada više nije jedino državno selo, pred tim mjestom s pedesetak stanovnika svojevrsna je druga faza revitalizacije.Jer, nakon što je država vlasništvo nad sagrađenim česticama u selu prenijela na lokalnu samoupravu, a ona na Krndijaše, pred Općinom Punitovci novi je zadatak – dovesti novi život, ljude u selo, mlade obitelji, a pritom misli na mnoštvo potencijalnih "numera" koje pružaju krndijaške širine. Za sve željne mirnog života, podalje od gradske gužve i buke, a ipak dovoljno blizu grada, odnosno četirima gradovima – Đakovo, Osijek, Našice i Valpovo, od Krndije su 20-ak minuta vožnje, ovo može biti prilika za ozbiljno razmišljanje gdje saviti gnijezdo.

Stambeno zbrinjavanje
– Sljedeći je zadatak pokušati dovesti našu mladost, ljude u Krndiju, napraviti kvalitetan program stambenog zbrinjavanja, tako da bismo davali subvencije za svaki "plac" na kojemu bi se gradile kuće. Npr., mladoj obitelji što želi graditi kuću u Krndiji prodajemo "plac", za primjerice 5000 ili 10.000 kuna, pod uvjetom da napravi kuću, useli se u nju i tu zasnuje život s obitelji. Nakon toga vraća mu se uloženo u kupnju "placa" – kaže načelnica Jasna Matković. Bili bi naznačeni i rokovi.

– Vidjet ćemo kakva će biti zainteresiranost za to, sada ima interesa kod onih koji su živjeli u Krndiji prije progona folksdojčera, kao i potomaka. Dosta njih u rodnoj Krndiji žele sagraditi kuću za odmor, i tako imati mjesto gdje će dolaziti. Ovom fazom želimo vratiti dio prijašnjeg sjaja Krndije – dodaje Matković. Pritom misli na Krndiju do kraja Drugog svjetskog rata, kada je to bilo napredno selo na sjecištu putova, okruženo najboljom zemljom u Đakovštini, s 2000 stanovnika, s više od deset ulica, kinom, velikim mjesnim domom, brojnim radnjama, obrtima i dr. U središtu sela bila je veličinom druga crkva u Đakovštini. Partizanske vlasti krajem rata vrše progon njemačkog stanovništva, selo pretvaraju u logor za folksdojčere, a crkvu granatiraju. Selo je kolonizirano, zemlja dodijeljena poljoprivrednom poduzeću, a crkva je služila za skladištenje, u njoj se držalo i umjetno gnojivo. Zahvaljujući bivšim mještanima, ponajviše Lee Peku, koji je prognan iz Potnjana, no rado je kao dječak dolazio u Krndiju, crkva je početkom 2000-ih obnovljena.

Prenamjena
- Ima još čestica koje nismo dobili, a bile su na procjeni. Nama je u prvoj fazi najvažnije bilo da dobijemo sagrađene čestice te da ih potom vlasnički proslijedimo Krndijašima. Ovo sada drugi je dio potraživanja – dodaje Matković te za četvrtak najavljuje novi krug razgovora o tome u Zagrebu.

Jer, prema procjembenom elaboratu, rađenom i četiri puta korigiranom prilikom prenošenja vlasništva s države na Općinu, a onda na seljane, selo – građevinsko područje i rezervirano građevinsko područje – kaže pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Punitovci Nikola Milanović – procijenjeni su na 8,3 milijuna kuna.

– To je vrijednost darovanja, tu je sve. Riječ je o površini od 30-ak hektara. Mi smo u elaboratu obuhvatili i ono što nije u građevinskoj zoni, nego je rezervirano građevinsko područje, opet je na neki način numeracija prisutna. U prvoj fazi dio iz elaborata nam je darovan, dio nije. Cijelo područje, i građevinsko i rezervirano građevinsko, ima oko 100 "numera", sve gledamo kao jednu cjelinu. Danas-sutra "numere" prenamjenom u građevinsko područje, a potom gradnjom kuća, stambenim zbrinjavanjem, mogu dovesti novi život u Krndiju – kaže Milanović.

U tijeku je izrada trećih. izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Punitovci, i time se očekuje da će se izvršiti prenamjena iz rezerviranog građevinskog područja u građevinsko područje, a pritom se ponajprije misli na ono u Krndiji.

Suzana Župan
Domicilnost ne bi bila poseban uvjet
Načelnica Matković kaže kako u naporima Općine da daljnjim darivanjem čestica i prenamjenom u građevinsko područje te stambenim zbrinjavanjem dovede mlade obitelji, novi život u Krndiju, domicilnost ne bi bila poseban uvjet. “Ne bi bio uvjet da na taj program, naše subvencioniranje, mogu računati samo domicilni ljudi, no postavili bismo određene benefite ako bi interes za to pokazali ljudi iz naše općine, da imaju malo drukčije prioritete”, kaže Matković, i dodaje: “Ne odustajemo od toga da priču o revitalizaciji Krndije odradimo do kraja”.
Možda ste propustili...

VRIJEDNOST KUPOPRODAJNIH UGOVORA 952.960 KUNA

Grad prodao tri parcele u Industrijskoj zoni Janjevci

SEZONA SVINJOKOLJA JE PRED VRATIMA

Otpad u spremnike, a ne u kanale i na njive

NIJE KASNO, POPIS NIJE KONAČAN

Gradovi i općine mogu slati projekte

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SINIŠA ĐURIĆ O VODOTORNJU:

Natječaj za vodiče bio je farsa, ishod unaprijed poznat

2

KORONA ‘’PROBILA’’ U DJEČJI VRTIĆ PINOKIO

Četiri odgojiteljice
pozitivne, vrtić zatvoren

3

PREPOZNATA KVALITETA

Fiš ne kuhaju svi jednako, baranjski bi trebalo zaštititi