Izmjene Zakona o radu, odnosno reguliranje rada od kuće i otkazivanje ugovora o radu, bile su glavne teme rasprave na sastanku ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića s predstavnicima gospodarstva održanog u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

"Treba nam jednostavnija i modernija regulativa. To se prije svega odnosi na odredbe o obavljanju posla na izdvojenom mjestu rada, rada od kuće te na otkazivanje ugovora o radu. Jedna od gorućih tema za poduzetnike su i potpore za očuvanje radnih mjesta. U tom pitanju tvrtke traže kriterije koji bi uvažili specifičnosti pojedinih sektora. Razgovarat ćemo i o uvođenju modela zaposlenika na čekanju, kao i o osnivanju fonda za isplatu dodatka na plaću na osnovi posebnih uvjeta rada. Gospodarstvo je uzdrmano, ali svjesni smo da je situacija teška i s druge strane", rekao je predsjednik HGK-a Luka Burilović, dodavši kako posebnu pozornost u prilagodbi mjera treba obratiti na prerađivačku industriju.

U vezi s mjerama potpora, poduzetnici, između ostalog, žele da se definira rok nastavka njihove dodjele svim sektorima kako bi se smanjila neizvjesnost u poslovanju te da se u novi paket produženih mjera za očuvanje radnih mjesta uključe svi poslovni subjekti koji imaju pad prihoda veći od 70 % u odnosu prema istom kvartalu ili polugodištu prošle godine. Gospodarstvenici također traže da se omogući veći fond sati prekovremenoga rada, fleksibilizacija dopunskog rada i u skladu s time regulacija dnevnog i tjednog odmora te uvođenje tzv. malog posla po uzoru na praksu Njemačke i Velike Britanije.

Aladrović je poručio da sadašnje mjere za očuvanje radnih mjesta koje su donesene do kraja godine ne planiraju mijenjati, ali da su spremni saslušati poduzetnike i uzeti u obzir njihove argumente i objektivne probleme. "Cilj nam je vidjeti što gospodarstvenici očekuju, gdje vide priliku za brži oporavak. Želimo čuti i vaše razmišljanje o minimalnoj plaći, koju moramo definirati do kraja listopada i koja može negativno utjecati na rad nekih industrija, ali moramo voditi računa o socijalnoj komponenti", naglasio je Aladrović, uz napomenu da poduzetnici u cijeloj priči moraju biti svjesni i ograničenja državnog proračuna.

Darko Vukadinović, predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa HGK-a, kazao je da prometni sektor već godinama ima veliku migraciju radne snage i da nedostaje vozača. "Ne očekujemo velike promjene. Fleksibilizacija je potrebna, ali uz zadržavanje socijalne note. Naš sektor je već neformalno dosta liberaliziran, ono što nas muči jest da se za godinu rada plaćaju doprinosi za 14 mjeseci. Taj beneficirani radni staž je atavizam, uvjeti rada su se znatno promijenili nabolje, pa bi to trebalo ukinuti, a ta bismo sredstva usmjerili direktno na vozače", izjavio je Vukadinović, a Aladrović je uzvratio da se kroz mirovinsku reformu studijom medicine rada utvrdilo kako se nije baš toliko promijenilo i da bi vozači trebali imati model od 15 uplata za 12 mjeseci, ali se išlo na 14. Predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK-a i predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba iznio je prijedlog da se mjere produže i u prvim mjesecima iduće godine, da se može premostiti razdoblje do početka iduće sezone. Napomenuo je kako turizam ove godine nije stvorio akumulaciju za zimu te da su im ciljevi očuvanje financijske likvidnosti, održavanje radnih mjesta i čekanje iduće sezone. D.Pav.