Najmanje 16 vojnika, ali i određen broj civila, poginulo je u nedjelju u najžešćim borbama između Armenije i Azerbajdžana od 2016., koje bude strahove oko stabilnosti na području južnog Kavkaza, koridora za naftu i plin za svjetska tržišta.

Sukobi između dviju bivših sovjetskih republika koje su ratovale devedesetih godina prošloga stoljeća, počeli su u nedjelju ujutro, a nastavili su se i u ponedjeljak raspoređivanjem teškog topništva na obje strane. Riječ je o najnovijem odmjeravanju snaga u dugogodišnjem sukobu oko Nagorno-Karabaha, odmetnute regije unutar Azerbajdžana, naseljene uglavnom Armencima.

Nagorno-Karabah je objavio da je 16 njegovih vojnika ubijeno, a više od 100 ranjeno nakon što je Azerbajdžan pokrenuo zračni i topnički napad rano u nedjelju. Armenija i Nagorno-Karabah proglasili su ratno stanje i opću mobilizaciju muškog stanovništva.

Azerbajdžan je rekao da su njegove snage odgovorile na armenski napad u kojem je ubijeno pet članova jedne obitelji. Također je kazao da je Baku preuzeo kontrolu nad sedam sela. Nagorno-Karabah je najprije zanijekao takva izvješća, ali je kasnije priznao da je "izgubio neke položaje", i da je imao civilnih gubitaka, ali nije precizirao brojke. Sukobi su izazvali živu diplomatsku aktivnost kojom se žele smanjiti nove tenzije u više desetljeća dugom sukobu većinski kršćanske Armenije i muslimanskog Azerbajdžana. Rusija je pozvala na hitan prekid vatre, a Turska je objavila da će dati potporu Azerbajdžanu. Ruski predsjednik Vladimir Putin telefonski je razgovarao s armenskim premijerom Nikolom Pashinyanom, ali nisu objavljeni detalji razgovora. Turski predsjednik Tayyip Erdogan razgovarao je s predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Alijevim. V.T.