Relativni pobjednik prvog kruga izbora za novog predsjednika SDP-a saborski je zastupnik Peđa Grbin, koji je osvojio 40,67 posto glasova članova stranke, a u drugom će se krugu, 3. listopada, natjecati s krapinsko-zagorskim županom Željkom Kolarom, koji je osvojio 26,29 posto glasova. Ranko Ostojić je treći sa solidnih 17,33 posto glasova, Mireli Ahmetović pripalo je 14,61 posto, a Marino Percan dobio je samo 0,58 posto.

Na izborima održanima u subotu zabilježeno je nekoliko nepravilnosti, pa su tako u Vukovarsko-srijemskoj županiji glasale i osobe koje nisu na to imale pravo, glasale su osobe koje nisu bili u Hrvatskoj, nego u Njemačkoj i Irskoj. "Nepravilnosti ima, ali one ne utječu na konačni rezultat", rekao je Zlatko Komadina, v.d. predsjednika stranke, objavljujući rezultate.

"Nisam razočaran. Svi koji su govorili kritički posljednjih godina sad će imati priliku pokazati da vode stranku u novom smjeru", rekao je. Na pitanje koga će podržati u drugom krugu, Komadina kaže da će to zadržati za sebe, a na pitanje hoće li glasati, odgovorio je: "Pa nisam ja Zoran Milanović da ne iziđem na izbore."

Najviše glasova za Predsjedništvo SDP-a dobile su europarlamentarka Biljana Borzan i saborska zastupnica Sabina Glasovac, a utrka je bila neizvjesna. Potpredsjednici stranke uz njih su i Ranko Ostojić i Siniša Hajdaš Dončić, a većina ljudi u novom predsjedništvu oni su koji su prije izbora svrstavani u "Grbinov klan". U novo će vodstvo navodno i Mihael Zmajlović i Ivan Račan, sin Ivice Račana, potom četvero gradonačelnika - Kristina Ikić Baniček, Dalibor Domitrović, Jasenka Auguštan Pentek i Mišo Krstičević, te još jedan europarlamentarac Predrag Fred Matić.

"U kampanju sam ušao s jednim novim smjerom za SDP, sa željom da prvo napravimo promjenu, onda dobijemo novi SDP i stvorimo pobjedničku stranku. Danas smo napravili prvi korak. Želim SDP koji ne kritizira, nego koji nudi rješenja. Očekivao sam da ću dobiti potporu zato što sam ponudio najkonkretniji program i promjene, i ono najvažnije - rješenja za stvarne probleme građana. Želim da SDP krene u tom smjeru. Iskoristit ću priliku da pozovem kolege da na drugi izborni krug iziđu u što većem broju i pomognu mi da ostvarim promjenu. Za mene klanovske borbe prestaju danas. Razgovarat ću sa svima i pokušati stvoriti bolji SDP, a onda i bolju Hrvatsku. Ne želim oko sebe samo ljude koji razmišljaju kao ja", rekao je Grbin.

Željko Kolar je za N1 procijenio da mu Grbinova prednost od gotovo 15 posto nije nedostižna, a kaže da je cijelo vrijeme pozivao na suradnju, a ne na sukob. "Nastavit ću i dalje pozitivno, jedino pozitivan stav može izvući SDP iz situacije u kojoj jest. Izbori su specifična stvar, osvajao sam ih tri puta, za razliku od kolege. Moje poruke su ipak došle do 26 posto birača. Pobijedit ću u drugom krugu, vidjet ćete da je to jedna druga priča", rekao je Kolar.

Politički analitičar Davor Gjenero kaže da je razlika velika i bez glasova Ranka Ostojića, za koje se pretpostavlja da bi u drugom krugu velikom većinom mogli otići Grbinu. Dodaje kako bi dio Kolarovih glasača morao rezignirati, te je upitno hoće li mu se preliti svi glasovi za Mirelu Ahmetović, dio njih otići će Grbinu ili neće ni izići na drugi krug izbora, kao ni Percanovi glasači.

"Grbin je odnio apsolutnu pobjedu. Za to je uz njega vrlo zaslužan i Siniša Hajdaš Dončić, koji mu je osmislio kampanju te vodio igrice koje su bitno diskreditirale donedavnog Hajdaševa najbližeg saveznika - Kolara. Očito je kakva će stranka SDP biti u sljedećem razdoblju. Kolar objektivno nema šanse, a i kada bi pobijedio, on bi ušao u neprijateljsko okruženje u Predsjedništvu i ne bi mogao učiniti ništa. Toj skupini koju su činili Grbin, Hajdaš i Mihael Zmajlović kolateralno je pripadao i šef predsjednikova ureda - Orsat Miljenić. Ako znamo da je jedno od obilježja te skupine lojalnost Zoranu Milanoviću i njegovoj politici, onda je jasno da će u sljedećem razdoblju biti svojevrsna ekstenzija politike sukoba, koju na unutarnjopolitičkom planu vodi Milanović. Pitanje je koliko je to za stranku produktivno, a vrlo je malo vjerojatno da bi moglo biti produktivno i na lokalnoj razini", kaže Gjenero, dodajući kako je zanimljivo što se na izborima "rasula" tzv. neretvanska skupina. Nju su, dodaje, sustigle dvije kletve - podjela nakon što je Grbin rekao kako ih ne vidi u stranačkom vrhu i kako ne želi da ljudi istovremeno obavljaju poslove unutar stranke i u lokalnoj zajednici te istovremeno uhićenje Vinka Grgića, gradonačelnika Županje, koji je bio član te skupine.

"Time je nestala i skupina koja je bila nešto između onih koji su stranački starosjedioci i onih koji su svoju karijeru napravili uz Milanovića. U stranci za većinu ljudi iz Račanova vremena, koji su se reaktivirali u Bernardićevo vrijeme, to zapravo znači polagani zalazak karijere. To znači da ćemo izgubiti utjecaj skupine sposobnih i obrazovanih ljudi, čiji je Davorko Vidović sigurno najbolji strateški um, ili Rajka Ostojića, koji je vrlo sposoban organizator i čovjek koji povezuje unutar stranke, što je velika šteta za nju", ističe Gjenero. On smatra da će Ranko Ostojić funkcionirati kao glavni izvršitelj Grbinovih akcija. "Očito je da Biljana Borzan u toj grupi ima ulogu osobe koja će im stvarati link prema Bruxellesu, kao i da su još neki ponajbolji SDP-ovi ljudi sada posve ostali bez izborne osnovice, npr. Tonino Picula. A ne vidi se da bi ova nova politika otvarala nekakvu perspektivu za lokalne izbore. Sada Grbinu ostaje samo jedan korektivni mehanizam unutar stranke, a to je zastupnički klub. On je već najavio smjenu Arsena Bauka, koji nije sudjelovao u podjelama, no pitanje je hoće li to moći provesti jer bar deset članova Kluba zastupnika čvrsto stoji na drugoj strani, a još deset ih je neizvjesno. Pa ostaje neizvjesna i smjena njihova potpredsjednika Sabora (Rajko Ostojić). Grbin se vidi kao predsjednik Kluba zastupnika, a do neke mjere na to ima pravo. Podjele u SDP-u se nastavljaju i ostaju iste kao što su bile prošlog madata, samo što on, za razliku od Bernardića, ima većinu u stranačkim tijelima, osim u Klubu", zaključuje Gjenero.