Razvoj kontinentalnog turizma, posebice u istočnoj Hrvatskoj, teži k tome da postane etablirani turistički proizvod u Hrvatskoj. Ali, kao i za svaki novi proizvod, trebat će proći određeno razdoblje da bi on našao svoje klijente. Ipak, oni koji su već krenuli, zasigurno su za korak ispred drugih i imaju veliku šansu imati jedan dobar, kvalitetan novi produkt u svojoj ponudi. Općenito gledajući, Slavonija ima nešto što nema ostatak Hrvatske, a to je njezina ravnica, koja uz klasičnu poljoprivrednu proizvodnju, ma koliko god ona bila šarolika i produktivna, može biti još kvalitetnije iskorištena. No čini se da je prva i osnovna zadaća kreirati razloge zbog kojih bi ljudi, ne nužno samo turisti, počeli dobivati naviku dolaska u Slavoniju. Tu je prije svega potencijal u razvoju posebnih oblika turizma kao što je cikloturizam, zdravstveni turizam, gastronomski turizam... riječ je, dakle, o specifičnim oblicima turizma koji se mogu razvijati tijekom cijele godine. A zbog svojih rijeka, Dunava, Save, Drave i skrivenih jezera parirati tijekom ljeta jadranskom suncu i obali.

Država i lokalna samouprava, dakle županije, općine i gradovi, ulažu značajna financijska sredstva u izradu studija održivog razvoja kontinentalnog turizma, no potiče se i infrastrukturne projekte kao što je razvoj cikloturizma u Slavoniji i Baranji u što je u proteklih nekoliko godina uloženo više od 15 milijuna kuna. Tu su i ulaganja u centre kompetentnosti u turizmu, od kojih će jedan biti i u Osijeku, ali i EU projekti za turističke valorizacije kulturne baštine za koje je privučeno iz europskih fondova više od milijardu kuna.

Posla, ali i ulaganja je puno kako bi se turistička ponuda, ali i infrastruktura koja ju podržava podigla na zadovoljavajuću razinu, ponajviše ona glede smještajnih kapaciteta. A kada se ova priča jednom "zarola", sve će biti puno jednostavnije.