Magazin
SVJETSKI DAN TURIZMA: OD RUDOLFA STEINERA DO NOVOG NORMALNOG

Povratak ravnoteže u ruralnom razvoju
Objavljeno 26. rujna, 2020.
Priroda i ljudi: Dvije ključne komponente novog svijeta koji želimo graditi

U nedjelju, 27. rujna, obilježava se Svjetski dan turizma. Ovaj put taj dan posvećen je ruralnom razvoju u turizmu i u ovom kontekstu prigoda je podsjetiti na Rudolfa Steinera (1861. - 1925.), rođenog u Međimurju (Donji Kraljevec), kojeg zbog golemog opusa i vizionarskih ideja često uspoređuju s Nikolom Teslom.
S obzirom na to da s biološkodinamičkom proizvodnjom, etnobaština i održivi razvoj dolaze u prvi plan, možemo otvoreno i bez straha reći da je Svjetska turistička organizacija (WTO) skrenula ove godine u duhovnost, suprotno od "overturizma" i masovnog turizma, neoklonijalizma, biopiratstva, neoliberalizma i tehnokracije. Ovaj novi put počinje pozivom da se ozbiljno shvati i da se u praksi provodi održivi razvoj koji na polju turizma znači veće zanimanje za turističke destinacije izvan gradova, mala sela, zaseoke, ceste te malo poznata i manje posjećena mjesta - ona najskrovitija, koja treba otkriti ili ponovno otkriti, upravo zato što su očaravajuća i netaknuta, a nalaze se daleko od turističkih odredišta u kojima vladaju vječite gužve. Riječ je o tome da se promiče održiv i odgovoran turizam koji, proveden na načelima socijalne i ekonomske pravde, uz puno poštivanje okoliša i kultura, prepoznaje središnju ulogu lokalne zajednice i njezino pravo da bude protagonist održivog razvoj i društveno odgovorna za svoj teritorij.

MEĐIMURSKI VELIKAN


Ovaj temat posvećujemo upravo vizionaru Rudolfu Steineru, rođenom u Hrvatskoj, čija se saznanja i dosezi i danas, nakon gotovo sto godina od njegove smrti mogu primijeniti i u području aktualnog održivog razvoja i ruralnog turizma. To je velika šansa za Hrvatsku i za razvoj cjelogodišnjeg kontinentalnog turizma, tim više što imamo Centar dr. Rudolfa Steinera u Međimurju koji neumorno kroz predavanja, edukacije, savjetovanja i radionice pokazuje i dokazuje kako se kroz biološkodinamički pristup životu može kreirati brend i ostvariti ravnoteža i u segmentu turizma. Toplice LifeClass Terme Sv. Martin na Muri, živi su primjer da je to moguće.
Dr. Rudol Steiner rođen je u Donjem Kraljevcu, 27. veljače 1861. godine, tada u sklopu Austro-Ugarske, i već za života prepoznat je kao jedan od najvećih duhova Novog vijeka. Njegovo je ime u vremenu omeđenom godinama 1893. i 1925. bilo nezaobilazno na području mnogih djelatnosti, pa nije pretjerano reći da je ostavio jedan od najdubljih otisaka u tim burnim vremenima. Naslijeđe koje nam je ostavio Rudolf Steiner ogleda se svuda oko nas, a neke od njegovih naprednih ideja, poput biodinamičke poljoprivrede i organske arhitekture, antropozofske medicine i Waldorfske pedagogije, danas su nam potrebnije no ikad. Kao primjer dobro je napomenuti da je 1921. godine afirmirana kozmetička kuća s organskim i veganskim proizvodima Weleda surađivala s dr. Steinerom u osmišljavanju holističkih farmaceutskih preparata, a 1924. godine, kad je Steiner javnosti predstavio svoju ideju biološkodinamičke poljoprivrede u osam predavanja, koja su danas poznata kao Poljoprivredni tečaj, Weleda je počela biodinamički uzgoj ljekovitoga bilja.
Na Steinerovim spoznajama temelji se proizvodnja još jednog svjetskog diva prirodne kozmetike, njemačke tvrtke Wala, koja stoji iza brenda Dr. Hauschka. Prestižni certifikat kvalitete biološkodinamičkih namirnica, Demeter, osmišljen je prema Steinerovim načelima. Zapravo je cijela Njemačka, zajedno s Austrijom i Švicarskom, prožeta Steinerovim nasljeđem na sve moguće načine, jer je taj austrougarski i hrvatski znanstvenik i filozof gotovo cijeli život proveo u tim zemljama. Steiner je izuzetno popularan i u Francuskoj te u skandinavskim zemljama.

AKTUALAN I DANAS


Biodinamička poljoprivreda planet Zemlju, pa tako i njivu, ili vrt, doživljava kao živi organizam na koji ne utječe samo neposredan okoliš, nego i cijeli svemir, odnosno položaj planeta i sazviježđa, a iznimno su važni ritmovi godine, mjeseca, dana... Premda je Steiner priznatiji u svijetu nego u Hrvatskoj, to se napokon mijenja nabolje. U njegovu rodnom mjestu Donjem Kraljevcu, pokraj Čakovca, aktivan je Centar dr. Rudolfa Steinera. Centar organizira biodinamičke poljoprivredne tečajeve u Donjem Kraljevcu, koji je postao i turistička atrakcija. Nedaleko od Centra, projektiranog prema načelima organske arhitekture, nalazi se rodna kuća dr. Steinera koja je preuređena u muzej. I u obližnjim toplicama LifeClass Terme Sveti Martin dr. Steiner ima istaknuto mjesto.
- Dolaze nam ljudi iz cijeloga svijeta s fascinantnim pričama. Dugogodišnji štovatelji u čijim se obiteljima znanje o Steineru prenosilo generacijama, znanstvenici koji pišu doktorate idući putovima Steinera tako što obilaze sva značajna mjesta iz njegova života, poljoprivrednici koji Steinerova načela primjenjuju u ekstremnim klimatskim uvjetima... Posjetio nas je i čovjek koji se biodinamičkom poljoprivredom uspješno bavi u Sibiru, a potražnja za njegovim proizvodima je, kaže, fenomenalna. Pozvali smo ga da održi predavanje - kaže Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera
Kao izuzetan primjer kako Steinerova biodinamika može opstati svugdje, Dijana Posavec ističe i Sekem, jednu od najvećih biodinamičkih farmi na svijetu koja je prije 40 godina niknula usred egipatske pustinje. Biodinamičkom poljoprivredom intenzivno se bave i u Australiji, Brazilu, Kubi...


- Naši poljoprivrednici sve se više zanimaju za biodinamičku proizvodnju, a posjećuju nas i učenici, studenti, poslovni ljudi, razne udruge... Raste potražnja za zdravom hranom visoke kvalitete, a sve je popularnije i biodinamičko voćarstvo i vinarstvo, koje je hit u svijetu. Primjerice, glazbena zvijezda Sting bavi se biodinamičkim vinarstvom prema Steinerovim načelima - navodi dalje Dijana Posavec.
Ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera također ističe da im je cilj postati referentnim centrom hrvatskih ekoloških i biodinamičkih proizvođača te pretvoriti cijelo Međimurje u zonu zdrave hrane i općenito zdravog življenja, iz kojeg bi primjera mogli učiti i primjenjivati znanje i druge hrvatske regije poput Slavonije. Uskoro počinju s kulinarskim radionicama prema Steinerovim načelima, što otvara mogućnost za razvoj gastronomskog održivog turizam, a namjeravaju organizirati i radionice organske arhitekture te edukacije za djecu o važnosti zdravog tla i planeta Zemlje. Planiraju otvoriti cestu ekoloških i biodinamičkih proizvođača, za obilazak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja proizvode zdravu hranu. Velika vrijednost je i širenje ove ideje izvan Međimurske županije, pa je tako, između ostalih, i Zagreb dodijelio četiri gradska vrta da i tamo podučavaju ljude o biodinamičkom uzgoju. To je velika šansa i za ostale kontinentalne destinacije koje žele razvijati ruralni turizam, pogotovo za OPG-ove, male obiteljske tematske hotele, kao i za otvaranje restorana.
Studenti prve i druge godine studija Menadžment i marketing turističke destinacije na Bernays visokoj školi za komunikacijski menadžment u Zagrebu, imali su priliku posjetiti Međimurje i Centar te se osobno 2018. godine, a proteklog ljeta i virtualno, upoznati s mogućnostima koje Steinerova učenja pružaju u turizmu. Kroz kolegij "Održivi razvoj i sustavi u turizmu" detaljno su se upoznali sa Steinerovim radom i sami kreirali održive turističke proizvode inspirirani njegovim djelom.

VRIJEME JE ZA PROMJENE


Suočeni smo danas zbog koronakrize s velikim padom poslovanja i gubicima mnoštva turističkih tvrtki, od smještajnih do servisnih. Iako ova situacija mnogima znači gubitak posla i dobiti, treba biti optimist i prilagoditi se uvjetima kakvi su trenutačno. Drugim riječima, koliko god danas bilo teško, kad koronakriza prođe i kada vidimo da je srž promjene u nama, našim poslovnim konceptima i u našim potrošačkim navikama, otvarat će se nove mogućnosti razvoja i napretka. Promjena u kojoj se putovanja i cijeli svjetski turizam sada nalaze došla je nenadano samo naizgled. Mnogo simptoma već je upućivalo na to da ćemo u nekom skorom trenutku doći do kolapsa. Overturizam (eng. overtourism) relativna je novost u terminologiji turizma koja se pojavila kao ime za pretjeranu količinu putnika na mjestima od interesa, a koje to mjesto ne može podnijeti i u kojem se život ne može odvijati normalno upravo radi turizma. Destinacija time nužno gubi na kvaliteti, i to ponajprije na kvaliteti života lokalne zajednice, ali i dobiva imidž "istrošene" destinacije koju zatrpavaju nesnosne gužve, čime gubi na kvaliteti, posljedično tako i na prihodima. Overturizam je, između ostaloga, iznjedrio i veliku količinu ispraznih putnika koji su se nošeni dostupnošću putovanja za svačiji džep otisnuli na put bez pripreme i posvećenja onome što na putovanju traže. Dodana vrijednost postaje tako doživljaj netaknute prirode, čiste vode i čistog neba, uz zdravu hranu i ljubazne domaćine!
Ruralni turizam kao vrsta turizma može se povezati s cijelim nizom posebnih oblika turizma, kao što su etnoturizam, vinski turizam, gastroturizam, ciklo i konjički turizam, wellness, spa turizam, geneološki turizam, pa čak i astro i mitološki turizam, jer čisto nebo u kome se zvijezde i planeti mogu promatrati čak i bez teleskopa, platforma je za poseban doživljaj. Naravno, tu je potrebna priprema, dodatna edukacija i prije svega kreativnost, a novi diplomski studij na Bernaysu "Upravljanje doživljajem u turizmu" slijedi u potpunosti ovaj smjer razvoja prema novom transformativnom turizmu. Kao završnicu ovoga teksta istaknula bih činjenicu da je WTO temu ovogodišnjeg Dana turizma izabrao prije izbijanja pandemije i na neki način ta je odluka bila dalekovidna, jer je predvidjela propast dosadašnjeg masovnog turizma. Interesantno je pročitati što je obznanio tiskovni ured Svete Stolice iz Vatikana, uoči Svjetskog dana turizma, pod nazivom Dikasterija, a vezanu uz služenje cjelovitom ljudskom razvoju u prigodi 41. Svjetskog dana turizma 2020., koji ima za temu "Turizam i ruralni razvoj".

NOVA RAVNOTEŽA SVIJETA
Ova vrsta turizma, navodi se u poruci iz Vatikana, može postati pokretačkom snagom za podršku ruralnoj ekonomiji koju čine poljoprivreda i, često, manja obiteljska poduzeća, rubna područja u kojima se ne ostvaruju veliki prihodi. Turizam i ruralna poljoprivreda mogu postati dvije ključne komponente novog svijeta koji želimo graditi. Turizam stvaran od ljudi i prema ljudima. Mali zemljoradnici su usto i prvi čuvari stvorenoga svijeta svojim strpljivim i marljivim obrađivanjem zemlje. Turisti su posjetitelji koji mogu postati podupiratelji ekosustava ako se na svome putovanju vladaju svjesno i trezveno. Putovanje ruralnim destinacijama, dakle, može konkretno značiti pružanje potpore lokalnoj proizvodnji malih poljoprivrednih poduzeća, realiziranoj na način koji je u skladu sa zakonima prirode. Putovanje tako može imati okus povijesti i otvoriti srce širokom horizontu bratstva i solidarnosti.
Turizam, nastavlja se u poruci, koji zna promatrati i dijeliti darove zemlje u ruralnim područjima postaje također način za učenje novih stilova života na konkretan način. Mudrost onih koji obrađuju zemlju, sazdana od promatranja i čekanja, zasigurno može pomoći frenetičnom modernom svijetu da uskladi razdoblja svakodnevnog života s prirodnim. Približavanje turizma i ruralnog razvoja dobar je način za učenje novih kultura, usvajanja vrijednosti brige za stvoreni svijet i zaštitom stvorenoga svijeta koji danas predstavljaju ne samo moralnu dužnost, nego i hitnu potrebu za kolektivnim djelovanjem.
Ruralni turizam tako postaje mjesto za učenje novog načina povezivanja s drugima i prirodom. Turizam, upravo u ovom razdoblju, može postati sredstvom približavanja. Našem postmodernom svijetu potrebna je blizina, odnosno bliskost u odnosima, a samim tim i u srcima. A turizam, koji u svakom slučaju uključuje kretanje ljudi i dobara, sada mora pokazati svoje preobražavajuće lice, kao rekreacijska aktivnost koja omogućuje da duh bratstva raste među ljudima, ističe se u poruci Svete Stolice.

Romana LEKIĆ

Slavonski fotosafari
Dobar način povezivanja ljubitelja biljnog i životinjskog svijeta je i kroz fotosafari.​ Tu vrijede iste zakonitosti o održivosti i interpretaciji, a to je da se što manje uznemiravaju životinje i zagađuje okoliš. Tu se misli na sve oblike zagađivanja, ali prije svega na buku, rasvjetu i uznemiravanje. Slavonija, i općenito kontinentalni dio Hrvatske, zbog svoje prirodne ljepote, očuvane prirode, klime i geomorfoloških oblika, vrlo je pogodna za kreiranje fotosafari tura i vođenih obilazaka. I tu vrijedi zakonitost da se radi o malom broju sudionika, od obično troje do četvero njih, do maksimalno 18. Uz fotosafari interesantno za turiste je i upoznavanje s uzgojem domaćih životinja i autohtonih vrsta u prirodnom ambijentu, druženje sa životinjama i njihovo hranjenje.

Bogat biljni svijet
Etnološke značajke Slavonije posebice su raznolike i zanimljive, nematerijalna baština vrlo je bogata i čuva se usmenom predajom kroz različite običaje i rituale, i na taj način štuju se događaji iz prošlosti i time slave svoje mjesto. Mnoge slavonske biljne vrste igraju veliku ulogu u narodnim običajima te kao takve imaju visok etnobotanički značaj, ali i apotropejski značaj (kao zaštita od mračnih sila, kao magija za plodnost, itd). Sve su to potencijalni i interesantni elementi za povezivanje raznih oblika turizma unutar ruralnog turizma, oni su realna osnova za razvoj različitih performansa i evenata koji se trebaju nasloniti na već postojeću tradiciju i manifestacije te ih obogatiti svojim sadržajem.

DIJANA POSAVEC: Posjetio nas je čovjek koji se biodinamičkom poljoprivredom uspješno bavi u Sibiru, a potražnja za njegovim proizvodima je fenomenalna.

SVETA STOLICA: Turizam koji zna promatrati i dijeliti darove zemlje u ruralnim područjima postaje također način za učenje novih stilova života, na konkretan način...

ROMANA LEKIĆ: Kad koronakriza prođe i kada vidimo da je srž promjene u nama, našim konceptima i navikama, otvarat će se nove mogućnosti razvoja i napretka

Možda ste propustili...

IZRAVNO I VIRTUALNO: KNJIŽEVNO DRUŽENJE GODINE

Kratke priče za dugo sjećanje

TEMA TJEDNA: DRUGI KORONAVAL: ALARMANTNO STANJE (I)

Epidemiju može pobijediti samo odgovornost

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana