Objavljeno 25. rujna, 2020.
"Treba vidjeti što je u radu od kuće bilo dobro, a što ne, i to uobličiti", kaže Predrag Bejaković
Tripartitni pregovori socijalnih partnera - sindikata, poslodavaca i Vlade o izmjenama Zakona o radu počinju u petak, 25. rujna. Usporedno su započele i konzultacije o radu nedjeljom, pa nema sumnje da će ovo biti vruća zakonodavna jesen za sve tri strane.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović rekao je ovaj tjedan da treba smanjiti broj ugovora na određeno, po čemu je Hrvatska u vrhu EU-a te fleksibilizirati raskid ugovora na neodređeno vrijeme. Naznake su da Vlada planira izići u susret poslodavcima u vezi s lakšim otkazivanjem ugovora o radu, u cilju da se smanji broj ugovora na neodređeno. Prema njegovim riječima, do izmjena ZOR-a će sigurno doći, a njihov je cilj povećanje konkurentnosti gospodarstva. O tome, o radu od kuće, koji je aktualizirala pandemija koronavorisa, te dopunskom, odnosno dodatnom radu, razgovarat će predstavnici izvršne vlasti sa sindikatima i poslodavcima. Vlada smatra da je potrebno izmijeniti ZOR oko pitanja rada od kuće i dodatnog rada te da postoje sektori gdje je izraziti interes za dodatnim radom, te ne vide problem da se omogući rad nekome tko želi više raditi.
Što su troškovi
Poznato je kako sindikati smatraju da za rad na daljinu treba dogovoriti i definirati radno vrijeme i minimalne uvjete rada, kao i odrediti što sve ulazi u troškove rada, s obzirom na korištenje vlastitih sredstava u kući, kako bi te troškove nadoknađivali poslodavci. I poslodavci drže kako treba uvažiti tehnološke promjene čija je posljedica da rad često nije vezan uz jedno mjesto i fiksno radno vrijeme. Stoga im je bitna fleksibilizacija odredbi ZOR-a o zaštiti na radu kao i o evidenciji radnog vremena. HUP će se zasigurno zauzimati i za neoporezive naknade za plaćanje troškova rada uposlenih od kuće.
Predrag Bejaković, istraživač Instituta za javne financije, kaže kako su ljudi u proteklom razdoblju radili od kuće i kada to nije bilo zakonski regulirano. Po njemu je zakon bitan, ali je puno važnije poštovanje zakona.
"Ako mislimo da ćemo, promijenimo li zakon, postati uređena Švicarska ili Švedska - nećemo. Mi nismo Nijemci, mi ne poštujemo zakone, imamo razmrvljene sindikate, nemamo odgovarajuće sudove koji se bave samo radnim sporovima, i to je dovelo do katastrofe. Treba mjere prilagođavati društvu, tradiciji, vrijednostima i kulturi građana koji žive u toj zajednici. Većina nas je ove godine najnormalnije radila od kuće, a nije bilo zakonskog određenja. Ne vidim o čemu se sada to puno treba raspravljati. Treba regulirati imate li pravo na topli obrok (koje mnoge tvrtke i nemaju), pokriće troškove prijevoza i slično. Nadam se da će sada većina ljudi raditi u uredima, ali ako je nekome i njegovu poslodavcu dobro da radi od kuće, ne znam kako će se zakonski moći regulirati imam li ja kod kuće odgovarajuće uvjete za rad. Treba vidjeti što je u tome bilo dobro, a što ne, i to razmjerno lako uobličiti, ali ne sve regulirati. U nas postoji taj administrativni optimizam da ćemo sve riješiti kroz zakone. Mi smo i prošle godine imali za svaki dan u godini - novi zakon, što dovodi do pravne nesigurnosti", smatra Bejaković.
Što se tiče rada na određeno i neodređeno vrijeme, čini mu se da je bilo kakav rad bolji od nerada. Sigurno je, dodaje, da je rad na neodređeno bolji od rada na određeno, ali moramo se pitati zašto poslodavci primaju radnike na određeno vrijeme, postoji li neki razlog za to i koji je.
Gledati posljedicu
"Ako je postupak otkazivanja tog rada jako kompliciran ili skup, naravno da će poslodavac uzeti radnika na određeno vrijeme. Jer ako ga uzme na neodređeno, a dođe do smanjivanja opsega poslovanja, onda je jako skupo i teško tog radnika se riješiti. Primjerice, u Danskoj imate vrlo slabu zaštitu na radu, većina ljudi radi na neodređeno vrijeme, ali razmjerno lako dobijete posao. Postavlja se također pitanje treba li zabranjivati rad na određeno ili fleksibirati rad na neodređeno vrijeme. Jer kad bi se dogodilo da zabranimo rad na određeno, onda će se dogoditi da više nitko neće zapošljavati. Ili će zapošljavati u neslužbenom gospodarstvu. Što je opet kontraučinak. Ekonomisti uvijek kažu da treba gledati - ne namjeru, nego konačnu posljedicu, kako će se taj zakon stvarno odraziti na život", istaknuo je Bejaković.
Kad je riječ o dodatnom radu, osobno ne zna u čemu su dosadašnje zapreke za to. Ako zapreka ima, kaže, onda bi i jedna i druga strana trebale iznijeti u čemu su one. On smatra da bi trebalo dopustiti dopunski rad za one koji žele raditi više, pogotovo u doba kada će nam dohodak biti mali. Ako netko hoće raditi još dva sata dnevno ili jedan sat, Bejaković ne vidi zašto bi se to sprječavalo. Treba u svakom slučaju ljudima omogućiti da rade i da zarade, rekao nam je na kraju, što mu se čini i glavnom porukom ove priče.
Igor Bošnjak
U RADU NEDJELJOM NUŽAN JE KOMPROMIS
Kada je riječ o radu nedjeljom, ministar Aladrović je rekao kako je Vladin prijedlog da jedan dio nedjelja bude radan, a veći dio neradan. "Moramo pokušati naći kompromis", rekao je. Očekuje da do kraja godine dođu "do suvislog rješenja". Smatra da je to moguće, uvažavajući i stav Ustavnog suda. Poslodavci su podijeljeni oko rada trgovina nedjeljom. Radna skupina predstavnika Vlade, poslodavaca, sindikata i ustavnih stručnjaka trebala bi donijeti novi prijedlog za dva mjeseca. "Priča oko izmjene Zakona o trgovini je posebna i u tom je dijelu stav svih središnjica, i Saveza i Sindikata trgovine, da se prije svega rad nedjeljom regulira na određeni način. Nakon formiranja radne skupine će se o tom zakonu razgovarati. Nije sporno da je interes sindikata da se novi zakon donese. Optimist sam jer mislim da je dovoljno sazrelo raspoloženje javnosti da se donese novi zakon, ali zakon koji neće pasti na Ustavnom sudu, nego će biti dugoročniji", kaže Mladen Novosel, predsjednik SSSH.
Predrag Bejaković ne vidi po čemu bi jedna razmjerno mala skupina bila u drukčijem položaju nego svi drugi zaposlenici na tržištu rada. Čini mu se da je to štetno. "To je i administrativno složeno, selektivno određivanje tko radi je još kompliciranije. Ne vidim zašto se i oko toga sindikati i poslodavci ne bi dogovorili, zašto država mora propisivati? Ako se to prihvati, mogla bi jedna sedmina zaposlenih u trgovini u postkoronafazi ostati bez posla, jer neće biti potrebni. A ljudi žive od toga. Ja bih išao za tim da se taj rad pošteno plati. Mnogi drugi rade nedjeljom, u trgovini je zaposleno oko 85 tisuća ljudi, hoćemo li sada za njih raditi poseban zakon", pita se Bejaković.
Predrag Bejaković
istraživač Instituta za javne financije
TREBA RADITI NA ZAKONU, DA GA NE MORAMO MIJENJATI 10 GODINA
"Mislim da je bitno ako treba i tri godine raditi na Zakonu o radu, ali da se dogovorimo da ga onda nećemo mijenjati deset godina. Jer inače svakih dva mjeseca imamo dopune i izmjene. Treba razvijati povjerenje među socijalnim partnerima. Moj je dojam da je to povjerenje jako slabo. Socijalni partneri su sve tri strane, ali u prvom planu sindikati i poslodavci. U dosta zemalja se nastoji što manje miješati u te odnose. Ako država vidi da su pregovori ‘zapeli‘, onda se umiješa. Kod nas su prevelika očekivanja od države. Sindikati i poslodavci trebaju unutar sebe iskreno, dobronamjerno i ozbiljno shvatiti kolektivno pregovaranje. Početni interesi jedne i druge strane su suprotstavljeni. Sindikati bi htjeli što veće plaće, poslodavac bi htio što manje, ali dugoročno bi i jedni i drugi htjeli da tvrtke posluju i da su ljudi zaposleni. Mi još uvijek nismo izgradili tu tradiciju kolektivnog pregovaranja, nemamo tu naviku traženja kompromisa", ističe Bejaković.
Mladen Novosel
predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske
SINDIKATI SPREMNI, ALI PRVO ŽELIMO ČUTI STAVOVE DRUGIH
"U petak sve tri strane na pregovorima, Vlada, poslodavci i sindikati, trebaju iznijeti svoja stajališta i eventualno svoje želje o izmjenama Zakona o radu. Osim svega ovoga što se već moglo čuti u javnosti, o čemu je govorio resorni ministar Josip Aladrović i nešto Hrvatska udruga poslodavaca, mi ćemo se na razini sve tri sindikalne središnjice spremiti, a kada iz izlaganja čujemo koji su njihovi stavovi, onda ćemo vjerojatno i mi iznijeti nekakve probleme radnika. Ali je naš dogovor da o tome do tada nećemo ništa govoriti u javnosti. Bar dok ne vidimo u kojem smjeru oni misle ići i razgovarati. Sindikati dosad nisu dobili nikakve konkretne prijedloge o toj temi osim ovoga što čujemo u javnosti. Naravno da mi usuglašavamo svoje stavove na razini sindikalnih središnjica, pa ćemo i iznijeti naše usuglašene stavove, ali to ćemo napraviti tamo", kaže Novosel.
