Objavljeno 23. rujna, 2020.
Vlada će u četvrtak u proračunskim smjernicama projicirati rast BDP-a u 2021. godini na oko pet posto, a prema ažuriranim procjenama očekuje se pad BDP-a ove godine od osam posto, u odnosu prema prethodnoj prognozi od 9,4 posto, izjavio je u srijedu ministar financija Zdravko Marić.
Ovogodišnji proračunski manjak trebao bi, prema njegovim riječima, ostati na prethodno projiciranih 6,7 posto BDP-a.
Marić je nakon predstavljanja izvršenja proračuna u prvom polugodištu u Hrvatskom saboru izjavio kako je u trenutnim okolnostima izuzetno teško oblikovati makroekonomske projekcije. "Smatram da smo izuzetno dobro napravili i odredili kredibilne i branjive makroekonomske projekcije, koje možemo prezentirati i domaćoj i međunarodnoj javnosti", ocijenio je Marić. Kako je rekao, procjene se temelje na posljednjim raspoloživim podatcima, te da postoje negativni i pozitivni rizici. "Negativni rizici su i dalje neizvjesnost oko pitanja COVID-19, a pozitivni su prije svega oni koji se odnose na fond nove generacije EU-a, dakle na oporavak i otpornost, i koliko ćemo mi to uspješno riješiti i biti efikasni u osmišljavanju projekata i reformi za povlačenje tih sredstava", rekao je ministar financija. Dodao je da EU-ova sredstva smatra prilikom za Hrvatsku, jer je to "jako dobro ispregovarana omotnica", ali da sada fokus treba biti na provedbi. Na traženje novinara komentirao je i najavljeni sutrašnji jednosatni prosvjed splitskih i dalmatinskih ugostitelja kazavši da Vlada čini sve što može te da je produžila mjere koje su prije vrijedile za sve, a sada vrijede za sektor turizma i ugostiteljstva, jer su uslužne djelatnosti najpogođenije koronakrizom.
I guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je u srijedu da su projekcije BDP-a sada povoljnije nego u proljeće iako pojedini sektori, poput ugostiteljstva, i dalje jako pate.
"Predviđeni pad BDP-a je oko 8 posto za Hrvatsku i države u europskom okruženju", rekao je Vujčić. Sljedeće godine, pak, guverner očekuje rast BDP-a od 6 posto, ocjenjujući da domaći BDP vjerojatno do 2023. godine neće doći na razinu prije krize. Svi visokofrekventni pokazatelji upućuju na početak oporavka, ali intenzitet oporavka nije jednak u svim sektorima, napomenuo je. "Imali smo snažan pad gospodarske aktivnosti, ali relativno kratkotrajan", ustvrdio je guverner, dodavši da se industrija "diže" brže od sektora usluga, odnosno da je aktivnost u industriji već na razini iz veljače lani, a građevinarstvo je već na razini prije krize. S druge strane, promet od trgovine na malo sporije se oporavlja zbog utjecaja turizma, a ugostiteljstvo se najteže oporavlja. U vrijeme krize izgubljeno je 50-ak tisuća radnih mjesta. "To nas je vratilo godinu dana unatrag na tržištu rada. To je izgubljena godina", ocijenio je Vujčić.
H
Euro ostaje na 7,5345 kn
Ulazak u europski tečajni mehanizam (ERM II) u srpnju ove godine Vujčić ocjenjuje velikim uspjehom Hrvatske. “Stisnuli smo maksimalno i ušli pomalo na mišiće, jer bi bilo kakva odgoda produžila taj rok za minimalno godinu dana”, rekao je guverner. Tečaj od 7,5345 kuna za euro održavat će se uz sitnije korekcije sve do ulaska u eurozonu, a to je i najvjerojatnije tečaj za euro u trenutku ulaska u eurozonu, dodao je. U posljednjih pola godine poduzete su mjere monetarne politike bez presedana, istaknuo je Vujčić i dodao da su napravili niz operacija kako bi financijsko tržište održali likvidnim – kombinacijom različitih mjera i operacija, ali i kupnjom vrijednosnih papira države. “Radili smo kombinacijama različitih mjera. Imali smo efekt kreiranja likvidnosti od 29 milijardi kuna. To je sve dovelo do toga da održimo i stabilnost tečaja i stabilnost banaka, fondova, i cijelog financijskog sustava”, naglasio je, dodavši da je danas Hrvatska u smislu devizne likvidnosti već na razini prije krize.