Upravo kada se počelo oporavljati, hrvatsko stočarstvo sustigli su brojni problemi. Koronavirus, afrička svinjska kuga (ASK) u Europi, uvozna roba s čijim se cijenama teško nositi, kao i uvoz proizvoda čiju su proizvodnju matične zemlje u koronagodini subvencionirale i time u startu učinile konkurentnijim od naših. Tu je i problem dampinga, a koronakriza pokazala je koliko je važna samodostatnost u proizvodnji hrane. Trpe govedarstvo, tov, svinjogojstvo, sektor mlijeka za kojim je desetljeće padanja. Koronakriza dovela je sektor tovnog govedarstva, koji godišnje proizvodi 120.000 komada tovne junadi te prihoduje oko 1,3 milijarde kuna, u velike probleme. U Udruzi Baby Beef, koja okuplja 330 tovljača koji čine 90 % tova u RH, upozoravaju - potražnje nema, a prodajne cijene su nikada niže.
Subvencije
Epilog - veliki tržni viškovi rastu iz dana u dan. Tovljači iz Baby Beefa imaju višak od 30.000 komada junadi što će do kraja godine narasti i do 70.000.
- Posljedica je to prekomjernog uvoza junećeg mesa iz zemalja EU-a koje su subvencionirale svoje proizvođače i tako ugrozile naše tržište. Slovenija i Francuska još na početku krize podržale su proizvođače sa 100 eura po junetu, što je utjecalo na priljev velikih količina slovenskog mesa na tržište RH, kao i na preuzimanje kupaca iz Libanona i Italije od strane francuskih farmera. Tim subvencioniranim cijenama naši farmeri ne mogu konkurirati. Situacija je neizdrživa, kupaca nema, gubitci su veliki. Mnogi proizvođači najavljuju gašenje proizvodnje - upozorava predsjednik Darko Celovec.
Stoga je udruga prošlog tjedna zatražila hitan sastanak s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković kako bi se što prije pronašlo rješenje, na što se ministrica, dodaje Celovec, odmah odazvala.
- Nedavno na sastanku u Križevcima ministrica je istaknula da je upoznata s problemima proizvođača junadi, te obećala pomoć u vidu subvencije po uzoru na druge zemlje, primjer Slovenije i Francuske, kako bi zadržala i očuvala proizvodnju tovne junadi. Prema riječima ministrice i dogovoru sa sastanka, Ministarstvo poljoprivrede za potporu sektoru osigurat će 60 milijuna kuna što će biti isplaćeno u dva navrata, prvi dio do kraja godine, a drugi do kraja veljače 2021. Time bi se pokrio dio gubitaka, te bi se riješio problem sadašnjih i budućih tržnih viškova - kaže Celovec. Dodaje, to je rješenje koje će bar djelomično pokriti nastale gubitke, spriječiti nove tržne viškove te dodatno urušavanje sektora. Inače, Baby Beef dvije trećine proizvodnje izvozi prodajom žive stoke za Bliski istok i prodajom mesa u Italiju, a jedna trećina prodaje se na domaćem tržištu. Dok se izvoz za Italiju ponovno uhodova(o), Libanon je za domaće tovljače postao "predalek" i prije eksplozije u Bejrutu.
"Eksplozija" prijeti i svinjogojcima, no ne ona bejrutska, nego ASK-a u Njemačkoj, koja je odmah "eksplodirala" padom cijena i prijetnjom viškova iz te zemlje koja će ih se htjeti riješiti pod svaku cijenu. Njemačko tržište doživjelo je potres; cijena svinjskih polovica pala je za 20 eurocenti ili 13 % u jednom tjednu, a cijena prasadi srušena je za 30 %. S obzirom na to da Njemačka nema mogućnost plasmana u Kinu i druge azijske zemlje, zbog zabrane izvoza, hiperviškovi će trasu prodaje pronaći i u RH od čega domaći svinjogojci, već ionako opterećeni problemima izazvanima koronavirusom, opravdano strahuju. U tom slučaju, izjavio je ovih dana na presici u Čepinu predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac, našem svinjogojstvu prijeti kolaps, a šteta bi mogla iznositi
100 milijuna eura.
Situaciju budno prati i svinjogojac Mirko Kolić iz Budrovaca, upravitelj PZ-a Slavonski svinjogojac.
– Ono što, zbog zabrane, ne bude otišlo u Kinu, Južnu Koreju i dr., ta će roba iz Njemačke doći k nama. Nijemci zasigurno daju subvencije i ta je roba jeftinija i ruši nam cijene. Sada je za 15 % tamo pala burza prije devet dana; sada su tople polovice na njoj 1,27 eura. Preneseno na živu vagu, to je 7,5 kuna, a prije tog potresa bilo je 9 kuna - kaže Kolić. Svinjogojci traže intervenciju države, da se sektor održi, pa se očekuju sastanci u Ministarstvu.
Smanjenje
- Tražilo se subvencioniranje, tražilo se 50 milijuna kuna za sektor svinjogojstva, to je zahtjev velikih sustava. Moj je prijedlog da se tiho smanji uvoz svinjskog mesa i da se za toliko poveća naša proizvodnja. Naime, uvoz se ne može zabraniti, no da se ide na 10-15 % tihog smanjenja, to bi pojačalo potražnju naših građana za domaćim. Prijedlog je da idu i subvencije kroz linije klanja, i za proizvođača i za klaoničara, da svi u lancu budu zadovoljeni, da i krajnji korisnik osjeti da može kupiti po nešto jeftinijoj cijeni - kaže Kolić. Ponovno je u središtu problema pitanje samodostatnosti.
– Bio ASK u Njemačkoj ili ušao u RH – nama je isto jer nemamo samodostatnost. Da smo samodostatni, to za nas ne bi bilo ništa, da mesne industrije više koriste domaću robu. No mi uvozimo približno 60 %, i to robu konfekcija, šunka, plećka, vrat… Prijedlog je da za zajednički stol sjednemo s velikim klaoničarima, trebamo u jednom periodu zaboraviti na dobit, treba samo pokriti troškove i tako se održati - ističe Kolić. Svinjogojci stalno gledaju kako uvozna roba uvijek stiže u akcijama, bivajući, ističu, 15 - 20 % jeftinija. Njemačka, Danska, Mađarska, Slovenija, Nizozemska - sve one daju subvencije, tu je i problem skrivenih potpora, pa je naš svinjogojac u startu gubitnik.
Mljekari i dalje bilježe padove u proizvodnji; ona je u odnosu prema 2019. pala za 4 %, za 10 - 12 milijuna litara mlijeka, pa je sada 420 milijuna litara godišnje, a prije 10 godina bila je 700 milijuna litara.
– Stalno upozoravamo na nelojalnu konkurenciju, na subvencionirani proizvod izvana koji se na policama kod nas pojavljuje sa skrivenim potporama Unije po tako smiješno niskoj cijeni da se ne zna gdje su ukalkulirani troškovi. Mi smo u Ministarstvu predočili taj problem na češkom mlijeku – ima isti LOT, istu partiju proizvodnje, no ono je kod nas 3,5, a u Austriji 5,2 kune, odnosno 73 eurocenta. Postoje skrivene potpore, damping-cijene koje rade trgovački centri koji svjesno idu ispod svake cijene jer računaju da će ‘ubrati‘ na drugome. Treba zabraniti tu nelojalnu konkurenciju, sve to uništava domaću poljoprivrednu i prehrambenu industriju - kaže đakovački farmer Branko Kolak, predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina. Dodaje da će se sektor nastaviti urušavati sve dok mljekarima cijena ne prijeđe tri kune, 3,10 kn.
– Naime, troškovi se penju na tri kune po litri i zato ljudi odustaju - kaže Kolak. A koliko je ovaj sektor pao u 20-ak godina, govori podatak da je sada oko 5000 proizvođača, a 2001. ih je bilo - 53.000. Suzana Župan
Poremećaji i kod peradara - tržište preplavljeno mesom iz Italije i BiH
Direktor Craotiastočara Branko Bobetić kaže da je došlo do poremećaja u svim granama stočarstvu, pa i peradarstvu. U prvom tromjesečju klanje pilića 6 % je veće nego lani, a u drugom 3 % veće. U srpnju i kolovozu također je 6 % veće. – Zašto? Jer je na nositelje proizvodnje vezano bar 250 robnih proizvođača i imaju čvrste ugovore. Budući da je trebalo isprazniti tovilišta nakon ciklusa, dio proizvodnje završio je na lageru, meso se moralo smrzavati, a zbog većeg klanja. S druge strane, u peradarstvu su se urušile cijene, posebice pilećih trupova, uzmemo li u obzir akcijske cijene koje su 2-3 godine bile 19,90, a sada su od 14,60 do 16,60 kuna. To je znatan pad i redovnih i akcijskih cijena, kaže Bobetić. Dodaje da su klaonice i pod koronom radile punom parom, no da je tržište preplavljeno mesom peradi iz Italije, kao i fileima iz BiH i to ga opterećuje. – Klaonice peradi proizvođačima nisu smanjivale otkupnu cijenu utovljenih pilića unatoč tržišnim poremećajima. I kod jaja je slična situacija – dio konzumnih morao se dati u preradu, a dio proizvodnih ciklusa je likvidiran, dodaje Branko Bobetić i ocjenjuje kako su pred peradarstvom neizvjesna jesen i zima.
U padu je broj goveda i broj krava
Prema Eurostatu, u posljednjih pet godina RH bilježi pad poljoprivredne proizvodnje od 26 posto. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u razdoblju od ulaska u EU pala je za oko pet milijardi kuna (2012. – 20,91 milijardu kuna, a 2019. – 17 milijardi kuna). Negativna vanjskotrgovinska bilanca iznosi 37 % (2012. imali smo deficit od 731 milijun eura, a 2018. čak 1,4 milijarde eura). Posebice se negativna bilanca osjeti u sektoru stočarstva (žive životinje, mlijeko, meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi te jaja). Osim negativne bilance u stočarstvu, prema posljednjim podatcima iz Eurostata, vidljivo je kako su najviše pogođeni osjetljivi sektori poput govedarstva. U padu je broj goveda za 8,2 %, te broj krava za 9,3 %.
Čak 96 % hrvatskog mlijeka je I. klase
Nedavno su u Križevcima potpisana nova 42 ugovora od 12,9 milijuna kuna iz Mjere 4 za ulaganja u tovno gospodarstvo. Sveukupno čine 1069 ugovorenih projekata/korisnika s odobrenim iznosom potpore od gotovo dvije milijarde kuna za tip operacije 4.1.1. "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava", a za 4.1.2. "Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš" čini sveukupno 475 ugovorenih projekata/korisnika od gotovo 670 milijuna kuna, kojima je nazočila i ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Dodatno, Ministarstvo poljoprivrede tovnom govedarstvu pomoglo je i realizacijom izvanredne mjere pomoći za proizvođače tovne junadi, tovnih svinja i janjadi za klanje s problemima u poslovanju zbog epidemije COVID-19. Raspodjelom osiguranih sredstava iz izvanredne mjere iznos potpore je četiri milijuna kuna. - Činit ćemo sve u pronalaženju što boljih rješenja u ovom sektoru. Čak 96 % hrvatskog mlijeka je I. klase - rekla je Vučković.