Klimatske promjene dugo su svjetska stvarnost, a klimatolozi najavljuju nastavak rasta temperatura, promjene oborinskih obrazaca, topljenja snijega i ledenjaka, kao i podizanje razine mora. Suše i poplave, prema najavama stručnjaka, bit će sve učestalije i razornije, a promjene klime utjecat će i na ljudsko zdravlje, ekosustave i gospodarstva pojedinih zemalja.

Dr. sc. Ivan Güttler, klimatolog Državnog hidrometereološkog zavoda, smatra da ćemo se u budućnosti susretati s vremenskim i klimatskim ekstremima. "Nažalost, većina ovih događaja će biti češća, duža i na širem području. Postojeće sustave za obranu od poplava i požara moramo jačati i unaprijediti te istraživati mogućnost uzgoja biljnih sorti i životinjskih pasmina koje su otpornije na intenzivnije vremenske uvjete. U konačnici, izvor problema klimatskih promjena dotičemo samo kad smanjujemo emisije stakleničkih plinova, a ovdje stručnjaci iz energetike i poljoprivrede i šumarstva te privatne i javne kompanije različitih profila imaju priliku dati svoj doprinos u implementaciji rješenja koja su održivija i s manjim negativnim utjecajima na okoliš, ekosustave i klimu", kaže Güttler.

Služba za klimatske promjene Copernicus Europskog centra za vremenske prognoze srednjeg dometa u ime Europske komisije objavljuje mjesečne biltene u kojima se izvještava o globalnim promjenama uočenima u površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Svi podatci temelje se na računalno generiranim analizama upotrebom milijarda mjerenja sa satelita, brodova, iz zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta. Prema tim podatcima, kolovoz ove godine globalno je četvrti najtopliji zabilježeni kolovoz.

Državni hidrometeorološki zavod također izrađuje ocjenu mjeseca, sezone i godine za područje Hrvatske. Prema riječima našeg sugovornika, kolovoz 2020. u cijeloj je Hrvatskoj ocijenjen kao topao ili vrlo topao. "Ocjena mjeseca daje se prema klimi tridesetogodišnjeg razdoblja, 1981. - 2010. Iako su kolovozu prethodili temperaturno normalni srpanj i lipanj, gledajući cijelo klimatološko ljeto (lipanj-srpanj-kolovoz), područje istočne Hrvatske dobiva ocjenu toplog ljeta. Većina Hrvatske imala je normalne oborinske prilike, uz određene prostorno ograničene anomalije", objašnjava dr. sc. Güttler.

Odstupanja srednje temperature zraka za ljeto 2020. od normale u razdoblju 1981. – 2010. u rasponu su od 0,0 °C (Komiža) do 1,2 °C (Gradište i Križevci). Na svim postajama temperatura zraka bila je viša ili jednaka višegodišnjem prosjeku. Toplinske prilike u Hrvatskoj za ljeto 2020. opisane su sljedećim kategorijama: normalno (područje oko Varaždina i Karlovca, Istra i dio Kvarnera, veći dio srednje Dalmacije, osim područja oko Ploča, dijelovi južne Dalmacije) i toplo (istočna i veći dio središnje Hratske, gorska Hrvatska, Kvarner, sjeverna Dalmacija i zaleđe, područje srednje Dalmacije oko Ploča, Pelješac i Mljet).

"DHMZ pruža uslugu javno dostupnih ocjena klime na bazi mjerenja te možemo utvrditi da su sva ljeta u prethodnom desetljeću bila u kategorijama toplih i vrlo toplih ljeta. Paralelno, prostorna i vremenska raspodjela oborine je izraženija, no možemo u mjerenjima, primjerice, posljednih deset godina izdvojiti ljeta 2011., 2012., 2013., 2015. i 2017. kao sezone s različitim stupnjem oborinskog deficita na području Slavonije, odnosno sušna, vrlo sušna i ekstremno sušna ljeta", tvrdi klimatolog DHMZ-a.

Odstupanja količine oborine za ljeto 2020. od normale 1981. – 2010. u rasponu su od 35 posto višegodišnjeg prosjeka u Hvaru, gdje je palo 36,9 mm oborine, do 191 posto na postaji Varaždin (505,7 mm). Količine oborine na približno polovini broja analiziranih postaja bile su iznad, a na ostatku postaja ispod višegodišnjeg prosjeka.

Oborinske prilike u Hrvatskoj ovoga su ljeta bile normalne na većem dijelu teritorija, ali i vrlo sušne do ekstremno kišne na manjim dijelovima. Vrlo sušno bilo je u okolici Šibenika, a sušno u dijelovima Dalmacije s otocima. Kišno je bilo na jugoistoku Slavonije, sjeverozapadu središnje Hrvatske u dijelovima Gorskog kotara, u Istri, Senju i okolici Zadra i Dubrovnika, vrlo kišno na širem varaždinskom području i okolici Parga te ekstremno kišno u okolici Varaždina. "Veliko istraživanje napravljeno za potrebe izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama potvrdilo je prijašnje rezultate koji upućuju na nastavak zagrijavanja na području Europe i Hrvatske te smanjenja ljetnih količina oborine, sve intenzivnije u drugom dijelu 21. stoljeća", zaključuje Güttler.