ŽUPANJA

Uprava šuma Podružnica Vinkovci lani je na račune šest gradova i 26 općina uplatila ukupno 18.344.581 kunu šumskog doprinosa. Najveći je dio lokalnih jedinica s područja Vukovarsko-srijemske županije gdje se prostire čak 95 posto, od gotovo 73.000 hektara površina kojima gospodari, a četiri su iz Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije.

Riječ je o redovitom doprinosu koji Hrvatske šume uplaćuju lokalnoj samoupravi na čijem su području šume koje eksploatiraju, kao naknadu za vrijednost prodaje drveta na panju. Taj je iznos za 4,4 milijuna kuna viši nego u 2018., i gotovo za 12 milijuna kuna veći u odnosu prema 2017. godini, kada su isplaćene 6.777.084 kune.

Povećanje je posljedica stupanja na snagu Zakona o šumama donesenog 2018., a koji je na neki način udovoljio zahtjevima ruralnih područja i povećao stopu šumskog doprinosa. Zakonom je definirano da pravne osobe koje prodaju proizvode iskorištavanja šuma (drvni sortimenti) plaćaju šumski doprinos u visini od pet posto prodajne cijene proizvoda na panju (ranije bilo 3,5 posto), a deset posto lokalnim jedinicama sa statusom potpomognutih područja. Sredstva šumskoga doprinosa uplaćuju se na poseban račun i koriste se isključivo za financiranje gradnje komunalne infrastrukture. Više od polovine ukupnog iznosa lani je isplaćeno općinama Nijemci i Drenovci, kojima je na račune sjelo 5.185.177 kuna, odnosno 4.243.544 kune. Općina Vrbanja uprihodila je 2.664.932 kune. Ostali isplaćeni iznosi šumskog doprinosa kreću se od nekoliko tisuća, desetaka tisuća i nekoliko stotina tisuća kuna. Primjerice, Općina Gundinci dobila je 1.021.290 kuna, Općina Privlaka 1.190.426 kuna, Općina Bošnjaci 732.396 kuna… Manje od 1000 kuna dobile su općine Bogdanovci i Tovarnik, a najmanji iznos Markušica, samo sedam kuna.

Među gradovima najviše su dobili Otok, 868.949 kuna, i Županja, 593.450 kuna, dok su sjekači jako malo radili na području grada Đakova koji je uprihodio zanemarivih 478 kuna od eksploatacije šuma.

Iako Općina Drenovci prednjači prema visini prihoda od šumskog doprinosa, načelnik Jakša Šestić smatra da to nije dovoljno i da bi lokalna zajednica trebala imati mnogo više koristi od šuma, kao jednog od najvažnijih prirodnih resursa u državi.

- Pod šumom imamo gotovo 11.000 hektara i iznosi koje dobivamo vrlo su mali prihodi s obzirom na drvnu masu koja se kod nas siječe, ali se ona ovdje ne prerađuje, nego odvozi u bogate dijelove Hrvatske. Šumska renta trebala bi biti mnogo veća. Kada bi to, primjerice, bilo poljoprivredno zemljište, prema tržišnoj cijeni od 2000 kune po hektaru, za tu bismo površinu godišnje dobili 22.000.000 kuna. Naš resurs je hrast, vrlo skupo drvo, a mi smo ovdje siromašan kraj. Našim se sirovinama drugi krajevi bogate, jer Slavonija ne koristi svoje resurse, ni u razvojnom ni u bilo kojem drugom smislu - zaključuje Šestić. Apsurdnim smatra činjenicu da lokalni drvoprerađivači nemaju nikakve koristi od toga što žive u srcu spačvanskih šuma, neki su morali i zatvorili pogone jer nisu mogli dobiti sirovinu. Ističe da bi im osiguranje dovoljnih količina sirovine i finalizacija proizvoda značilo i otvaranje toliko potrebnih novih radnih mjesta. Smatra da model raspodjele sredstava i prodaje drvne mase nije uređen na zadovoljavajući način, a samim tim ni isplata pravedne rente lokalnim jedinicama.

- Način obračuna trebala bi biti mješavina fiksnog iznosa po hektaru šumske površine i postotak od posječene mase, ali isključivo prema tržišnim vrijednostima. Nedopustivo je da kraj iz kojeg se eksploatira ovako vrijedan resurs od njega ima najmanje koristi, a svi ostali imaju mnogo veće benefite nego mi. Povećanje iznosa šumskog doprinosa u zadnje dvije godine nije dovoljno - zaključuje.

Nezadovoljan je i načelnik Bošnjaka Andrija Juzbašić, koji podržava promišljanje svoga kolege Šestića.