Junk food je sva hrana s visokim udjelima masnoća, šećera i nezdravih aditiva, odnosno brza hrana poput hamburgera, prženih krumpirića, čipsa, keksi te zaslađeni gazirani sokovi...

Bez obzira na to koliko godina imate, efekt koji ova hrana ima na ljudski organizam je jednak za sve i uvijek je negativan, osobito ako se često hranite takvom hranom. Junk food ne balansira odgovarajuće razine energije koje biste trebali unositi, zato imate potrebu jesti sve više i više. Osim toga nemate dovoljno energije za obavljanje dnevnih aktivnosti jer iz te hrane dobivate najviše nezdravih masnoća i veoma malo zdravih hranjivih tvari.

Ponekad je dobro dozvoliti si ovu hranu tek toliko da si zadovoljimo želje, ali to nikako ne smije biti način na koji se stalno hranimo i živimo. Osobito je važno da najmlađe naučimo birati pravilne namirnice jer je to ključno za njihov razvoj.

Osobe koje konzumiraju puno industrijski prerađene brze hrane vjerojatnije će imati veće promjene na kromosomima povezanim sa starenjem od onih koji se hrane zdravije, rezultati su nove španjolske studije. Tri ili četiri porcije takozvane visokoprerađene hrane dnevno udvostručuju izglede da će njihove telomere biti kraće nego u osoba koje ju konzumiraju rjeđe, objavili su znanstvenici na virtualnoj međunarodnoj konferenciji o gojaznosti. Telomere su svojevrsne zaštitne kapice na krajevima kromosoma, koje se sa svakom staničnom diobom skraćuju i zato se smatraju pokazateljem starenja. Pravilo glasi: što su telomere kraće, to je živo biće starije. Skraćenje dužine telomera znak je biološke starosti. Kratke telomere markeri su biološkog starenja na staničnoj razini, a ova studija upozorava na to da je loša prehrana značajan faktor kada je posrijedi brže starenje stanica. Što smo stariji, to se naše telomere prirodno skraćuju jer se kod svake podjele stanice dio njih izgubi.

Znanstveni tim koji su vodile profesorice Mariom Bes-Rastrollo i Amelia Marti sa Sveučilišta u Navarri želio je istražiti poveznicu između redovite konzumacije visokoprerađene "junk" hrane i skraćenja telomera.

Posrijedi je hrana s industrijski proizvedenim sastojcima sastavljenim od mješavine ulja, masti, šećera, škroba i proteina koji sadrže malo ili nimalo prirodnih namirnica. Često uključuju umjetne zaslađivače, bojila, konzervanse i druge aditive koji produžuju rok trajanja hrane.

No navedena svojstva ne znače da je takva hrana nutritivno siromašna u usporedbi s manje prerađenim varijantama.

Ranija istraživanja pokazala su snažnu korelaciju između visokoprerađene hrane i visokog tlaka, gojaznosti, depresije, dijabetesa tipa 2 i nekih vrsta raka. Španjolski su znanstvenici uspjeli dokazati da ljudi koji često konzumiraju industrijski prerađenu hranu biološki znatno brže stare.