Na nogostupima, cestama i biciklističkim stazama sve je više vozača električnih romobila, no takva vožnja još nije regulirana nijednim zakonom i ne zna se gdje bi se trebali kretati kao ni tko i kada njima može upravljati. Baš zbog sve većeg broja električnih romobila i drugih električnih vozila u prometu, Ministarstvo unutarnjih poslova u javno savjetovanje uputilo je obrazac prethodne procjene za izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Za sada se e-romobilima vozači kreću mahom po nogostupima, a njihova brzina je najčešće od 25 kilometara na sat, ponekad i veća. Nitko ne zna gdje bi zapravo smjeli biti, a za sada nema nikakvih pravila za brzinu, mjesto kretanja kao ni trebaju li vozači imati zaštitne kacige ili neku drugu dodatnu zaštitu. Prema planu MUP-a, izmjena zakona predviđena je za prvo tromjesečje sljedeće godine.

"Prema dostupnim podatcima, električni romobil nije ničim reguliran, niti zakonom niti ikakvim pravilnikom i nigdje ga se ne svrstava. Obični romobil koji se odgurivao nogom pripadao bi u kategoriju pješačkog pomagala kao i koturaljke i u kategoriju pješaka. S obzirom na to da smo se našli u vakuumu gdje e-romobil nije definiran, još uvijek se on zakonski svodi u obične romobile i definirao bi se kao pješak. Treba prelaziti kolnik na obilježenom pješačkom prijelazu, za njih bi vrijedio i znak na semaforu za pješake, a ne za bicikliste na biciklističkoj stazi. Ako postoji biciklistička staza i nogostup jedno pokraj drugog, električni romobil trebao bi se kretati po nogostupu. Nijemci su ih već stavili u kategoriju bicikla i izmjestili na biciklističku stazu. Smatra to velikim sigurnosnim problemom jer na mjestima gdje nema biciklističke staze e-romobil bi se trebao kretati po cesti, što nije sigurno. Električni romobili svakako su velika opasnost i za pješake jer se kreću brzinom i do 30 kilometara na sat. Sve bi bilo dobro da je romobil i dalje obični romobil, ali on je to uvelike nadišao što se tiče njegovih brzina i karakteristika. Ne znam kako to u Hrvatskoj misle riješiti", kaže osječki prometni stručnjak i sudski vještak Dražen Jeđud. Kako dalje navodi, već je bilo prometnih nesreća u kojima su sudjelovali bicikl i pješak, pa je pješak poginuo, a isto se može dogoditi i s e-romobilom. "To se može dogoditi i u srazu pješaka i romobila. Dovoljna je destabilizacija pješaka koji može nezgodno pasti i udariti glavom, tako zadobiti teške ozljede i preminuti", upozorava Dražen Jeđud.

I iz Hrvatske udruge vozača električnih romobila (HUVER) kažu da su zbog nedostataka trenutnog Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji ih prepoznaje samo kao pješake, u vrlo nepovoljnoj situaciji.

"Zakonodavac bi trebao jasno definirati što je električni romobil, potrebnu zaštitnu opremu te definirati na koji način se romobilisti mogu kretati. Razgovarali smo s nekolicinom političkih opcija koje su shvatile potrebu nadopune zakona, kao i jasno definiranje područja gdje se romobili smiju kretati. Kako europske države polako počinju implementirati električne romobile kao prijevozno sredstvo u svoje zakonske akte, očekujemo da će i Hrvatska vrlo brzo imati dobar zakon koji će zaštititi sve sudionike u prometu. Vozačima preporučujemo nošenje kacige i korištenje reflektirajućih materijala u uvjetima smanjene vidljivosti te da paze na sve ostale sudionike u prometu, a pogotovo pješake", kaže Goran Petković, predsjednik Udruge HUVER iz koje ističu kako 95 posto e-romobila postiže maksimalnu brzinu do 25 kilometara na sat. Tek manji broj vlasnika skupih romobila vrijednih i do 20.000 kuna može voziti nešto brže.