Kako urediti i ozeleniti zemljište oko novosagrađene obiteljske kuće, ili kako lijepim zelenim, a po mogućnosti i cvatućim, trajnicama prekriti ogoljeli dio vrta - osobito dio koji je u sjeni - pitanje je koje si vlasnici vrta često postavljaju.

Opće je mišljenje da se bilje sadi samo u proljeće, no to je pogrešno. Mnoge zeljaste biljke mogu se saditi i u jesen i u proljeće, a česte su i one za čije je rasađivanje upravo rana jesen najbolje vrijeme. Stoga, ako se odlučite da perenama, odnosno zeljastim trajnicama, prekrijete svoje golo zemljište, još niste zakasnili.

Postoji mnogo zeljastih trajnica koje dobro prekrivaju zemljište, bilo da po njemu pužu, bilo da stvaraju guste jastučaste bokore. Neke od njih vole sunčane položaje, a druge su izrazite biljke sjene. Trajnice pokrivači tla idealne su ako imate dijelove vrta koji su u sjeni ili hladovini. Sadnjom trajnica takve dijelove vrta možete urediti, a i pogodan su nadomjestak za travnjak.

Pokrivači tla šire se vrlo brzo, stoga treba voditi računa da ne postanu invazivni. Često sprječavaju rast korova, mogu zadržati tlo i spriječiti njegovu eroziju na strmoj padini. Većina ovih biljaka stvara gust, neprobojan pokrivač tla, stoga su idealne za zelene otoke na parkiralištima i dijelove dvorišta kojima je teško prići kosilicom.

Tako, primjerice, duboku sjenu podnosi vinka - niska zimzelena biljka sjajnih tamnozelenih listića čije grančice pužu po zemlji i vrlo dobro prekrivaju sva ogoljela mjesta. Postoje i varijacije žućkasto-zelenih listova, koji djeluju vrlo dekorativno, no vinka zelenih listova otpornija je na zimu pa joj listovi najčešće ni zimi ne otpadaju. Cvate u rano proljeće lijepim plavim cvjetovima, širokim 1-2 cm, ovisno o tome radi li se o sitnijoj vinki, minor, ili krupnijoj vinki, major. Ona se svojim poleglim izbojcima lako ukorjenjuje i stoga ju je jednostavno razmnožavati cijele godine dijeljenjem grmića i, još češće, ožiljenim izbojcima.

Tlo dobro prekrivaju i razne vrste bršljana, sitnih ili krupnijih, zelenih ili prošaranih bijelo-zelenih listova. Bršljan se penje pa ga možete upotrijebiti i za pokrivanje ružnih betonskih zidova ili šupa. I on se može razmnožavati i u ranu jesen ožiljenim izbojcima, ali i reznicama grančica. Zelene forme bršljana dobro podnose i duboku sjenu, a one prošaranih listova više vole polusjenu, ali dobro uspijevaju i na sunčanim položajima ako u zemlji ima dovoljno vlage i humusa.

Na sunčanim položajima dobro uspijeva sedum, ili žednjak, i također vrlo dobro prekriva tlo. Ima sočne debele listiće i cvate u proljeće sitnim, najčešće žutim cvjetovima. Često ga koriste za dekoriranje kamenih zidova ili za uređenje kamenjara u kombinaciji s drugim biljkama prikladnim za tu namjenu. Može se razmnožavati od proljeća odmah nakon cvatnje pa do jeseni dijeljenjem grmića, a i reznicama koje se, nakon što se zabodu u tlo, vrlo brzo ukorjenjuju.

Arabis je jastučasta trajnica koja također voli sunce, a cvate vrlo rano u proljeće bijelim cvjetićima. Dobro prekriva tlo, ali je česta biljka i na kamenjarama ili ogradnim zidovima. Nije zahtjevna ni što se tiče tla ili vlage. Voli dosta sunca. Razmnožava se reznicama ili sjetvom sjemena u ranu jesen.

I jedna vrsta jastučastog zvončića vrlo dobro pokriva tlo i kamene zidiće, cvate u proljeće, a zatim nešto slabije i krajem ljeta, lijepim plavim cvjetovima. Također ga možete razmnožavati i u jesen sjetvom sjemena ili korijenovim reznicama.

Stachys, biljka koju još nazivamo i zečje uši, prema pustenim srebrno-bjelkastim listovima koji oblikom i veličinom sliče upravo ušima zeca, također gusto raste i dobro pokriva tlo. Više voli sunčane položaje, a razmnožava se u jesen ili proljeće bočnim izdancima.

Možda nemamo dovoljno vremena brinuti se o zahtjevnim jednogodišnjim biljkama pa tražimo rješenje koje će biti dugoročnije, a ujedno će i lijepo izgledati. Kako je izbor biljaka golem, možemo odabrati dugovječnije biljke koje neće trebati toliko njegovati.