Objavljeno 12. rujna, 2020.
Jedna smo od rijetkih zemalja u kojoj je povećana potrošnja svinjskog mesa
U svjetlu koronakrize globalno tržište mesa zabilježilo je značajne potrese. Prema nedavnom Izvješću FAO-a o stanju na globalnom tržištu hrane u 2020. godini, naglašen je problem globalnog pada cijena mesa od čak 8,6 % u svibnju.Iako su pad cijena u tom razdoblju zabilježile sve kategorije mesa: piletine od 11,8 %, svinjetine od 9,2 %, a junetine od 4,1 %, taj pad nije bio jednak i samim time efekti pada cijena za svaki sektor bili su različiti. Kakve će posljedice svi globalni trendovi imati na kretanja na tržištu mesa u Hrvatskoj, a onda posljedično i na situaciju u proizvodnji mesa i mesnih prerađevina ostaje vidjeti, no u posljednjem izvješću Croatiastočara već je upozoreno na trend velikog pada cijena mesa u samoj Uniji. Tako je cijena svinjskih polovica, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pala za čak 14,7 %, a u Hrvatskoj ovaj pad bio je nešto blaži i iznosio je 6,2 %, što znači da su cijene svinjetine na domaćem tržištu bile veće za sedam posto u odnosu na prosječnu cijenu u EU-u, pokazuje analiza Smartera, konzultantske kuće specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
"Koliko god ova razlika imala pozitivan efekt na našu proizvodnju, ona je značila i da su domaći farmeri nekonkurentni, odnosno da će viškovi proizvedenog mesa u ostatku EU-a brzo završiti na hrvatskom tržištu i "srušiti“ domaće cijene mesa. Što se tiče cijena junećih polovica, one nisu slijedile iste trendove, nego su došle na razinu od čak 8% ispod cijena u odnosu na EU prosjek“, ističu stručnjaci Smartera.
Pad potražnje
Pojašnjavaju da je proizvodnja junetine u Hrvatskoj dugotrajnija i specifična, a računala je na tržište Italije na kojemu je zbog epidemije došlo do enormnog pada potražnje u HoReCa sektoru te na izvoz na bliskoistočno tržište koji je bio stopiran, što je stvorilo viškove domaćeg junećeg mesa, pad cijena te izazvalo probleme i tovljačima.
Iako je Ministarstvo poljoprivrede poduzelo određene mjere, pitanje je kakve posljedice globalni trendovi mogu imati na dugoročnu proizvodnju mesa u Hrvatskoj, odnosno na položaj naših farmera. Ono što se lani pozitivno dogodilo u sektoru svinjogojstva bio je porast samodostatnosti od čak 7 posto, pa je Hrvatska bila jedna od rijetkih zemalja u EU-u u kojoj je došlo do povećanja potrošnje svinjskog mesa, a u čemu smo i dalje bolji za 13 % od prosjeka EU-a.
"Pozitivni trend probudio je optimizam i pozitivna očekivanja o trajnom obnavljanju svinjogojske proizvodnje. U proizvodnji goveđeg mesa zabilježen je pad samodostatnosti od čak šest posto i to unatoč povećanoj proizvodnji u klaonicama od čak četiri posto, što i dalje ukazuje na problem uvoza i klanja teladi, odnosno na problem pada vlastite proizvodnje teladi od čak 25 % u odnosu na 2012.“, kažu u Smarteru.
Zato se postavlja pitanje može li naša poljoprivreda iskoristiti pozitivni trend rasta te ne dopustiti da negativni utjecaji pada cijena, koje su posljedica viškova svinjetine u EU-u, ugroze i porast samodostatnosti u ovoj proizvodnji. Stručnjaci Smartera uvjereni su da će mjere, kakve god bile, biti donesene i imati pozitivne efekte, ali bi u svjetlu novih fondova iz EU-a, a onda i potrebe da Hrvatska izradi vlastitu dugoročnu strategiju ulaganja u poljoprivredu.
Kvalitativne prednosti
Stoga bi, prema mišljenju stručnjaka Smartera, orijentacija na proizvodnju visokokvalitetnog svinjskog mesa određene genetike i dužine tova, koje bi imalo određene kvalitativne prednosti, bila jedan od izlaza za rast dodane vrijednosti. Kada bi se Hrvatska odredila za tov NON-GMO sojinom sačmom, mogla bi komunicirati ovu prednost i očekivati veću vrijednost na tržištu mesa. To znači da bi svaki kilogram domaćeg mesa trebao dolaziti na tržište uz marketinšku poruku, odnosno brend, čiji bi razvoj poticala i financirala država, a promocija i prodaja prerađevina (posebno tradicionalnih proizvoda), morala bi biti stimulirana kroz različite oblike ulaganja u njihovu promociju. "Samo je tako moguće dugoročno ostvariti veću dodanu vrijednost u cijelom lancu, od proizvodnje stočne hrane, pa do gotovog proizvoda na tanjuru domaćeg potrošača. Kvaliteta mesa koje Hrvatska može proizvesti, s obzirom na resurse, može imati razlikovnu dodanu vrijednost u odnosu na jeftino meso industrijskih farmi iz Zapadne Europe, naglašavaju u Smarteru. Zdenka Rupčić
Smanjiti izlazak farmera iz pojedinih proizvodnji
Smarterovi stručnjaci smatraju da je u sektoru proizvodnje junadi lakše brendirati hrvatski "Baby beef“, a kroz Odbor za marketing pri Ministarstvu poljoprivrede potrebno donijeti plan marketinških nastupa na ciljanim tržištima te kroz gospodarsku diplomaciju osigurati kontinuirani i ravnopravni tretman naših proizvođača na izvoznim tržištima. Stručnjaci Smartera smatraju da je potrebno predvidjeti potpore u lancu vrijednosti proizvodnje junadi, od prelaska na proizvodnju domaće teladi za tov, ulaganja u razvoj genetike, brendiranja, ulaganja u promociju koje će poticati potrošnju domaće junetine. "Samo na ovaj način stvorit ćemo proizvodnju mesa otpornu na oscilacije i udare koji će dolaziti s globalnog tržišta, smanjiti cikličnost proizvodnje, pa i gašenje proizvodnje i izlazak farmera iz proizvodnje“, zaključak je Smartera.
Lani je u domaćem sektoru svinjogojstva zabilježen porast samodostatnosti od čak sedam posto