Gimnastičko društvo Osijek-Žito donijet će novu kvalitetu u život našeg grada, odnosno sugrađana, novim projektom namijenjenim isključivo pretilim osobama. Riječ je o projektu POST, koji su osmislili osječki liječnici doc. prim. dr. sc. Mario Ćurković, dr. med., spec. obiteljske medicine i Dražen Gorjanski, dr. med., spec. obiteljske medicine. Program je već dokazao svoju učinkovitost na skupini Osječana koji su ga provodili od siječnja od srpnja ove godine.
Bar šest mjeseci
"Riječ je o programu koji smo posebno osmislili koristeći se suvremenim znanstvenim saznanjima o debljini, jednako kao i o razlozima neuspješnosti brojnih dijeta. Program smo nazvali POST (Program Osječkog Smanjivanja Težine), a temelji se na teorijskom znanju o fiziologiji probave, jedenju u vremenskom okviru, vježbama opuštanja, skrivenom fitnessu te pravom postu za one koji trebaju provesti veći zahvat. Krajnji je cilj ne samo dovesti polaznike do njihovog cilja, nego ih i osposobiti za daljnje uspješno i samostalno održavanje zdrave tjelesne težine. Program je podijeljen na više dijelova: pripremu, postizanje ciljne težine, izbor načina održavanja i uspostave novog načina života. Prvih šest mjeseci održavat ćemo sastanke svaki tjedan. S obzirom na to da je predviđeni gubitak težine za to razdoblje 15 do 20 kg, za većinu polaznika to će biti dovoljno. No, za one s većim viškom, sastanci će se nastaviti i do godinu dana, odnosno do ispunjavanja njihove ciljne težine. Program se do sada pokazao iznimno uspješnim s građanima koje vodimo od siječnja ove godine, pa se nadamo da ćemo isto ponoviti i s novim polaznicima“, objašnjavaju autori projekta POST.
Izrada potpuno novog pristupa mršavljenju potaknuta je, s jedne strane, sve većom potrebom za nalaženje učinkovitog načina ne samo mršavljenja, nego i održavanja postignutog, a s druge nedjelotvornošću postojećih službenih medicinskih preporuka "manje jedenja, više kretanja“. Ta se jednostavna i naizgled logična doktrina i dalje preporučuje, iako su brojni radovi dokazali njezinu neučinkovitost. Jedan od takvih radova je i istraživanje engleskih znanstvenika koje je obuhvatilo 278.982 osobe starije od dvadeset godina praćene tijekom deset godina (od 2004. do 2014.), za koje se vrijeme pokazalo kako je preporuka o manje jedenja, a više kretanja učinkovita u zanemarivom broju pacijenata. U navedenom je desetogodišnjem razdoblju smršavjelo do svoje ciljane težine manje od jedan posto pretilih pacijenata, a od onih koji su uspjeli, 80 posto je za pet godina vratilo svoju prvobitnu težinu.
STOP stigmatizaciji!
Davanje preporuka koje ne djeluju još više otežava ionako kompliciran život pretilim osobama. Naime, neuspješnost trajnog mršavljenja rijetko se, ili nikada, ne pripisuje neučinkovitošću preporučenog načina mršavljenja, nego gotovo redovito samom pacijentu. Tako se pacijenti koji unatoč dosljednom pridržavanju svih preporuka (kontrola kalorija, vaganje namirnica, veće kretanje i manje hrane), ipak ne smršave, dodatno optužuju za lijenost, nedostatak volje, slab karakter i nedosljednost, čime se još više povećava stigma pretilih osoba. A ona nije mala: istraživanja govore da smo prema pretilim ljudima prilično okrutni: 63 posto pretile djece imaju veću mogućnost da postanu žrtve vršnjačkog nasilja u osnovnoj školi, 54 posto odraslih pretilih radnika navode stigmatizaciju na svom radnom mjestu, a čak 69 posto odraslih navode iskustvo stigmatizacije i u samom zdravstvenom sustavu. Iako se tijekom razgovora o stigmi pretilih osoba obično misli na pojedince (više žene), istraživanja pokazuju kako i brakovi mogu biti stigmatizirani; stigmu osobito doživljavaju brakovi u kojima su oba partnera pretila, dok brakovi s miješanom debljinom (pretio je samo jedan partner), manje osjećaju težinu stigmatizacije.
Raširenost debljine i njena učestalost upućuje kako je riječ o složenom i zamršenom problemu. Danas je na svijetu oko 2,1 milijarda pretilih, što čini 30 posto svjetske populacije, a taj se postotak neprestano povećava, naime, od 1975. uvećao se za tri puta. Pretpostavlja se da više od tri milijuna ljudi umre svake godine od posljedica prouzročenih debljinom. Isključujući države s manje od milijun stanovnika, a koje prednjače u debljini svojih stanovnika (prve tri su Američka Samoa, Tokoleu i Nauru), vodeća je zemlja po učestalosti debljine Kuvajt (37,9 % pretilih stanovnika), slijede SAD (36,2 %) i Jordan (35,5 %). U toj skupini (zemlje s više od milijun stanovnika), Hrvatska se s 24,4 posto pretilih osoba nalazi na 45. mjestu u svijetu.
Prema stavovima EAS-a (European Association for the Study of Obesity), debljina je prouzročena sljedećim vanjskim činiteljima: proizvodnja hrane i prehrambena politika, zdravstvena politika i zdravstveni sustav, zarada stanovnika, odgojni sustav i roditeljstvo, radna i poslovna kultura, životni stil i život u zajednici te unutarnjim: znanje i obrazovanost, genetika i epigenetika, prehrana, hormonalni i metabolički status, vježbanje i tjelesna aktivnost te spavanje, stres i stanje imunološkog sustava. Već sama količina činitelja od kojih na one vanjske prosječna osoba uopće ne može utjecati govori o složenosti i zamršenosti problema debljine. Unatoč globalnoj epidemiji njegovo rješavanje i dalje ostaje isključivo osobni problem pretilih osoba.
Što se može učiniti?
Ako postojeća strategija nije dobra, postoji li neka bolja? I ako postoji, kako ju pronaći u šumi novih, modernih dijeta i pristupa, a čiji je broj gotovo nevjerojatan; na Amazonu se nalazi više od 30.000 knjiga o mršavljenju.
"POST nije dijeta. Riječ je o programu kojim se pretile osobe obučavaju znanjima i vještinama potrebnim i za uspješno mršavljenja, ali i zadržavanje dostignutoga. Program traje najmanje šest mjeseci, a o nastavku će odlučivati sami sudionici. Mršavljenje je složen i zahtjevan postupak za čije je provođenje potreban posvema drukčiji pristup od dosadašnjeg. Usporedimo li uspješnost osvajanja Mount Everesta, koja iznosi 58 posto, i mršavljenja do ciljne težine i održavanju te težine pet godina, čija je uspješnost manja od jedan posto, dolazimo do paradoksalnog zaključka da je lakše osvojiti Mount Everest nego smršavjeti. No, usporedimo li znanje, vještine te psihološku i tjelesnu pripremu alpinista sa znanjem i pripremljenošću osoba koje se upuste u mršavljenje, tada nam ta razlika postaje jasnija. Valja znati kako je svaki pokušaj mršavljenja ozbiljan pothvat čiji se neuspjeh, doduše, ne plaća životom, kao što je to često slučaj u alpinizmu, ali plaća se gubitkom vjere u sebe, depresijom, smanjivanjem samopoštovanja i prihvaćanje stava - ja to ne mogu. Za razliku od brojnih 'jednostavnih i čudotvornih dijeta', POST nudi ozbiljan, medicinski utemeljen pristup u pripremi za postizanje cilja, ostvarenju cilja te prehrambene i psihološke prilagodbe novom izgledu i odnosima s okolinom. Dobrobiti programa ne očituju se samo u gubitku kilograma, nego i u snižavanju masnoća u krvi, snižavanju tlaka, snižavanja šećera u krvi, lakšem nošenju sa stresom, porastu samopouzdanja i stjecanju medicinskog znanja nužnog za trajno zadržavanje dostignutog. Za sada su rezultati vrlo obećavajući i bilo bi nam drago da i sljedeće grupe potvrde valjanost našeg pristupa“, pojašnjavaju autori programa dr. Ćurković i dr. Gorjanski.
Za sve će se zainteresirane održati uvodno predavanje, a upisi počinju 1. rujna 2020. Dodatne informacije mogu se dobiti na broj 091 514 3760. Cijena programa je 350 kuna mjesečno, a broj je polaznika ograničen.
Vuk Tešija
Vladimir Mađarević
direktor Gimnastičkog društva Osijek-Žito
Program POST samo je prvi u nizu zdravstvenih projekata koje Gimnastičko društvo planira razviti tijekom iduće godine. Nadamo se da ćemo zajedničkim radom s našim liječnicima ostvariti planirano i izgraditi svojevrsno središte zdravlja na dobrobit svih građana.
Djeca će živjeti kraće od roditelja?
Hrvatska je u samom vrhu prema učestalosti prekomjerne tjelesne težine i centralne (trbušne) debljine (opseg struka veći od 94 cm u muškaraca te veći od 80 cm u žena). Izračun debljine putem indeksa tjelesne mase (ITM - težina podijeljena s kvadratom visine izraženog u metrima), pokazuje da je u Hrvatskoj 24 posto pretilih osoba, pri čemu smo na 45. mjestu u svijetu, dok smo prema centralnoj debljini odraslih prvi u Europi. Prema rezultatima CroCOSI istraživanja, u Hrvatskoj je 35 posto djece u dobi od 8 do 8,9 godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom te smo prema statistici među prvih pet europskih zemalja s tim problemom. Ukupno 31 posto djevojčica i 38,7 posto dječaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu.
Takvo će stanje dovesti do smanjivanja životnog vijeka za približno tri pol godine. Tako će Hrvatska, u odnosu prema naprednim zemljama koje neprestano povećavaju životni vijek, ne samo zaostajati nego i ići unatrag. Ne promjeni li se ništa, djeca rođena u Hrvatskoj prvi će put u mirnodopskoj povijesti živjeti znatno kraće od svojih roditelja.