Špica sezone pokazuje da je Hrvatska percipirana kao sigurna i kvalitetna turistička destinacija te je izrazito važno zadržati povoljnu epidemiološku situaciju. Iako turistički sektor bilježi solidan promet te postoje naznake da će rezultati biti bolji od očekivanih u danim okolnostima, pred turističkim sektorom brojni su izazovi, neizvjesna jesen i teška zima - upozorava Natali Komen Bujas, direktorica HUP-Udruge ugostiteljstva i turizma, te dodaje:
- Od pojave koronavirusa iz HUP-Udruge ugostiteljstva i turizma zajedno s našim članovima poduzimamo sve kako bi se očuvala likvidnost i radna mjesta te poslovni opstanak turističkih tvrtki. Aktivno sudjelujemo u pripremi mjera za očuvanje radnih mjesta, pa smo u suradnji sa socijalnim partnerima uspjeli u donošenju odluke da se nastave potpore za turizam u lipnju te kroz srpanj/kolovoz 2020. za najugroženije poduzetnike koji bilježe pad prihoda veći od 60 %. Na taj su se način sačuvale tisuće radnih mjesta, pa vjerujemo da će se radna mjesta u turizmu uspjeti zadržati i na jesen kroz daljnji nastavak mjera.
VAŽNOST TRIJU MJERA
Sredinom svibnja socijalni partneri u turizmu (predstavnici HUP-Udruge ugostiteljstva i turizma te sindikata u turizmu STUH-a i SIKD-a), uputili su dodatni apel za očuvanje radnih mjesta u turizmu i nastavak davanja državnih potpora. Je li bilo razumijevanja za taj apel od strane Vlade, i što navedeni socijalni partneri mogu još učiniti (i čine) da bi se turizmu olakšalo poslovanje u uvjetima krize i osiguralo preživljavanje ove i iduće sezone?
- Vlada je imala sluha za naše apele i donijela je odluke o potporama za turizam od lipnja do kolovoza. No, kako se gospodarstvo nalazi u iznimno neizvjesnoj i osjetljivoj godini, jer još nisu poznati svi razmjeri utjecaja pandemije na turistički sektor u budućnosti, smatramo potrebnim što prije razgovarati o nastavku potpora za očuvanje radnih mjesta u turizmu do iduće turističke sezone, odnosno kraja 2021. godine. Iako su napravljene značajne prilagodbe mjere Stalni sezonac, a uvedena je i nova mjera Skraćenja radnog vremena - za turizam su potrebne dodatne intervencije te smo kao socijalni partneri zatražili da se u skladu sa specifičnostima poslovanja u turizmu, radi zadržavanja radnih mjesta kroz zimsko razdoblje hitno razmotre tri mjere:
* Nastavak primjene Potpore za očuvanje radnih mjesta u kriznim djelatnostima pogođenima koronavirusom - od rujna nadalje za najugroženije poduzetnike u turizmu (kumulativni pad prihoda 2020. u odnosu na 2019. g. veći od 40 %).
* Uvođenje Mjere "Čekanja na posao" kao zasebne mjere (2000 kn potpore za naknade čekanja na posao), ili kroz prilagodbu mjere skraćenja radnog vremena na način da se u obzir uzmu sve specifičnosti turizma (sezonalnost, preraspodjela, prekid rada...).
* Primjena mjere Stalni sezonac do iduće turističke godine u skladu s novim uvjetima i smanjenim angažmanom tijekom ove sezone.
Sada je važno što prije donijeti odluke o nastavku mjera za turizam, jer je planiranje potpora za očuvanje radnih mjesta na duže razdoblje važno radi planiranja financijskih potreba i mjera za očuvanje likvidnosti. Zato smo kroz Socijalno vijeće za turizam tražili i očekujemo što skoriji prijam kod ministra rada i ministrice turizma na ovu temu.
COVID KREDITIRANJE
Osim u ovoj, turizam će posljedice koronakrize osjetiti i u idućoj, 2021. godini. Koje dodatne mjere pomoći turizmu očekujete od Vlade, osim najavljenog smanjenja PDV-a, kako bi se koliko-toliko olakšalo poslovanje turističkog sektora koji ove godine trpi goleme gubitke?
- Sve mjere Vlade RH koje su učinjene do sada radi ublažavanja posljedica koronakrize podržane su s naše strane, a poseban značaj za pripremu i realizaciju ove turističke sezone imale su upravo potpore za očuvanje radnih mjesta i njihov kontinuitet od ožujka do danas. Pred nama je pitanje nastavka gospodarskih mjera za turizam od rujna nadalje, za što je nužno žurno donijeti odluke kako bi poduzetnici u turizmu spremni dočekali turističku 2021.
Osim već spomenutih mjera za očuvanje radnih mjesta u kratkom roku jednako su važne mjere za očuvanje likvidnosti te nastavak poreznih mjera kroz smanjenje poreznih i parafiskalnih davanja, otpis poreza i doprinosa na sufinancirane iznose plaća kroz potpore HZZ-a i mjere odgode/otpisa dijela poreznih obveza. Smanjenje velikog broja davanja izrazito je važno za poslovni opstanak ugroženih gospodarstvenika u turizmu te mjere na svim razinama vlasti treba usmjeriti radi oslobađanja, a ne samo odgode plaćanja parafiskalnih davanja (koncesijske naknade, HRT, ZAMP, spomenička renta…).
Govori se i o tzv. Covid kreditiranju, ali i o drugom seto mjera...?
- Za očuvanje likvidnosti na raspolaganju su državne potpore i Covid kreditiranje. No, trenutačno je u tim procesima mnogo zastoja i brojni neobrađeni zahtjevi poduzetnika za kreditiranje, odgode i moratorije kreditnih obveza. Stoga je potrebno što prije definirati operativnija (brža i jednostavnija) rješenja u odobrenju Covid kredita za likvidnost te pri odobrenju državnih jamstava HBOR-a i HAMAG-BICRO-a. Jednako je važna provedba moratorija kreditnih obveza do ljeta 2021., odnosno, odgoda svih dospjelih glavnica kredita i leasing rata koje dospijevaju na naplatu do ljeta 2021. Ova je mjera posebno važna za prijevoznike i rent-a-car poslovanje, koji su i najteže pogođeni s aktualnom krizom te zahtijevaju hitna rješenja za opstanak poslovanja.
Kako bi turistički sektor premostio razdoblje do sljedeće turističke godine, važno je također uskladiti aktivnosti Vlade za oporavak turizma s EU inicijativama te maksimalno iskoristiti mogućnosti financiranja iz EU sredstava i fondova za pomoć turizmu. Pritom predlažemo da korištenje EU sredstava primarno treba usmjeriti na subvencije plaća do pokretanja ljetne turističke sezone 2021, nepovratna sredstva za pripremu turističke sezone 2021., kredite za likvidnost na tri godine 2020.-2022...
Općenito se mjere koje HUP predlaže za oporavak i razvoj turističkog sektora u idućem razdoblju mogu grupirati u dvije skupine: prva skupina odnosi se na tzv. Covid mjere - što od aktualnih mjera treba unaprijediti, nastaviti, izmijeniti, ili dodatno uvesti za održavanje likvidnosti i oporavak sektora u kratkom roku radi planiranja i pripreme za iduću turističku godinu. Druga skupina obuhvaća strateške mjere i potrebne izmjene regulative radi unaprjeđenja uvjeta poslovanja i jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma te općenito mjere u funkciji održivog razvoja hrvatskog turizma. Ovaj set mjera važan je u kontekstu pripreme mjera u funkciji izgradnje otpornosti hrvatskog turizma u budućem razdoblju i perspektivi 2020.-2030., tj. u funkciji pripreme mjera za financiranje iz novog 7-godišnjeg financijskog plana EU-a.
Zaključno želim istaknuti, iako je turizam najteže pogođen koronakrizom u ovoj godini, vjerujemo da turizam ima potencijal za pokretanje i značajan utjecaj na oporavak cjelokupnog hrvatskog gospodarstva kroz svoje multiplikativne efekte. Upravo zato vrijedi očuvati radna mjesta i poslovne sustave u turizmu i nužno je turizmu dati podršku kroz provedbu konkretnih mjera.
(D.J.)
DR. SC. IVAN KOŽIĆ
Pruža nam se bezbroj mogućnosti
Istraživanja koje je skupa s kolegama (Arčabić, Sever) proveo dr. sc. Ivan Kožić (Institut za turizam iz Zagreba), izvrstan je materijal iz kojega se mnogo toga može saznati i tumačiti kad se radi o funkcioniranju turizma u razdobljima krize, konkretno u razdoblju od 2000. do 2011., unutar kojeg je izbila globalna ekonomska kriza i recesija 2008./09.
Možete li nam malo šire, u najvažnijim elementima, predstaviti i pojasniti Vaš zajednički rad, istraživanje te koji su i kakvi zaključci?
- Prije svega svakako valja spomenuti da je to istraživanje provedeno u okviru većeg znanstvenog projekta financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost, kojem je svrha na sveobuhvatan način istražiti makroekonomske učinke turizma koji u zemlji kao što je Hrvatska nisu mali ni beznačajni. Što se spomenutog istraživanja tiče, njemu je cilj bio istražiti međuovisnost fluktuacije turističke aktivnosti i bruto domaćeg proizvoda. Temeljno pitanje odnosilo se na stvarni karakter fluktuacije turističke potražnje, odnosno fluktuira li ona usklađeno s BDP-om, što bi značilo da turizam zapravo predstavlja procikličku aktivnost. Ili možda fluktuira suprotno od smjera fluktuiranja BDP-a, što bi značilo da turizam u vremenima recesije može ublažiti njezine posljedice. Ispitivanje je vršeno na uzorku zemalja Europske unije, i to retrospektivno, u vremenu prije i za vrijeme velike recesije 2008./2009., a rezultati su pokazali da je usklađenost između fluktuacija turističke potražnje i BDP-a u tom razdoblju bila ili izrazito mala, ili uopće nije postojala. Gospodarstva europskih zemalja tada su utonula u najsnažniju recesiju nakon Drugog svjetskog rata, ali turizam to nije pratio. Ljudi tada, suprotno očekivanjima, nisu ostajali kod kuće, nego su i dalje putovali i trošili novac te na taj način pridonijeli amortizaciji ukupnog pada BDP-a. Moje suradnike i mene to je navelo na jasan zaključak da se turizam u današnje vrijeme više ne može smatrati tipičnim luksuznim dobrom čija potrošnja značajno raste u doba gospodarske ekspanzije, a onda još značajnije pada u doba gospodarske krize. Baš naprotiv, izgleda da će se suvremeni čovjek radije odreći novog zimskog kaputa nego svog dugo planiranog putovanja, posebice ako je riječ o redovnom godišnjem odmoru za koji svi mi, na kraju krajeva, cijelu godinu živimo i radimo. Turizam je, dakle, žilav i uspješno se odupire recesiji, i zbog toga mi kao država možemo biti sretni što ga imamo, jer kad nastupi recesija on itekako može pomoći. To jako dobro zna i naš sadašnji ministar financija koji vjerojatno na dnevnoj bazi zbraja svaku kunu registriranu kroz fiskalne blagajne diljem priobalja.
TEŠKA PREDVIĐANJA
Prethodno pitanje postavio sam i zbog eventualnih referenci, usporedbi bolje rečeno, nekih dodirnih točaka, makar i samo načelno (teoretski, recimo, ekonomija vs. kriza!?), spomenute krize i ove sadašnje vezane uz koronapandemiju, u smislu utjecaja na globalni, ali i lokalni (hrvatski) turizam, koji sad također trpi velike gubitke i traži intervenciju države. Vaš komentar na ove moje opaske?
- Što se tiče ove trenutačne recesije izazvane koronapandemijom, prvo što treba reći da se radi o situaciji s kakvom nitko na svijetu nema nikakvog prijašnjeg iskustva. Jako ju je teško usporediti s recesijom 2008./2009., i bilo kojom drugom klasičnom gospodarskom krizom. Upravo je to i glavni razlog velike neizvjesnosti koja uvelike pridonosi nemogućnosti ikakvog predviđanja daljnjeg razvoja situacije, a onda i mogućih posljedica i šteta. Osobno sam bio zatečen ovom trenutačnom eskalacijom koja je počela u lipnju, nakon što smo u svibnju svi mislili da ćemo imati bezbrižno ljeto. U svibnju sam bio sklon predviđati gotovo netaknutu turističku sezonu. Govorio sam da jedino što treba napraviti jest maknuti barijere putovanju i turisti će doći. Barijere su krajem lipnja na području Europske unije, izuzev pune uspostave zračnog prometa, u velikoj mjeri bile maknute, ali došlo je i do ponovnog povećanja broja zaraženih. Turistički trendovi koju su se tada nazirali zbog toga se ipak nisu ostvarili, ali mislim da svakako možemo biti zadovoljni i ovim što imamo. Što se ukupnog gospodarstva i države tiče mislim da smo na proljeće iscrpili sve moguće rezerve. Teško da nas najesen čeka išta drugo od ozbiljnog stezanja remena, ali tko zna. Ne treba isključiti mogućnost da se dogodi čudo pa da se korona počne iznenada povlačiti, baš kao što je i došla. U svakom slučaju, kako god bilo, ovo je pravo vrijeme za reforme. I to bez iznimke, u svim sferama društva.
VIC O EKONOMISTIMA
Zaključno, mogu li se na temelju uzroka i posljedica ovih dviju, prošle i sadašnje velike krize, kad je riječ o turizmu, izvoditi neki općeniti zaključci, neki "modeli", da se tako izrazim, koji su univerzalni kad su u pitanju globalni ekonomski poremećaji, krize, drastični padovi potrošnje, poslovanja, problemi s emitivnim tržištima, itd.?
- Svaki diplomirani ekonomist koji je predmet makroekonomika položio bar s ocjenom 3, zna da se općeniti zaključci jako teško mogu izvoditi i iz usporedbe dviju gospodarskih kriza koje imaju razmjerno slične uzroke poput primjerice prsnuća nekog investicijskog balona, a da o usporedbi ove krize s nekom drugom iz prošlosti uopće i ne govorimo. Makroekonomisti su nakon svake veće recesije primorani adaptirati svoje modele. Nakon recesije 2008./2009. čak su se suočili s nekim fenomenima, poput primjerice nulte kamatne stope, s kojima se nikad prije nisu suočili, iako je uzrok te recesije bio poznat i od ranije. Ekonomika je jako nezahvalna znanost, jer za razliku od fizike nije u mogućnosti uspostaviti nedvojbene kauzalne odnose. Zgodno je zaključiti jednim vicem o ekonomistima, koji kaže da su ekonomisti stručnjaci koji će tek sutra znati, zašto se ono što su jučer predviđali ipak danas nije dogodilo.
Eto, to smo mi ekonomisti, i to su krize. Ova trenutačna je bez presedana, ali kao i svaka duga kriza, u poslu ili životu, pruža bezbroj novih mogućnosti. Zato ponavljam, vrijeme je za reforme! A što se turizma tiče, on je već ove godine iznenadio, a kad se konačno sve vrati u normalu, ne treba sumnjati da nas turizam sigurno neće iznevjeriti, naravno, sve dok god ne uništimo taj najvredniji resurs koji imamo. Na dobrom smo putu, ali to je već neka druga priča. (D.J.)