Vodeći europski (talijanski i francuski) vinari planiraju smanjiti proizvodnju vrhunskih vina nakon što je pandemija koronavirusa ispraznila hotele i barove, a podrume ostavila napunjene milijunima neprodanih boca.U Italiji se očekuje da će domaća potražnja za vinom pasti gotovo za trećinu nakon što su zbog suzbijanja zaraze hoteli, restorani i vinski barovi bili zatvoreni mjesecima, a turista gotovo i nema. Pao je i izvoz, pa se proizvođači vina plaše da bi ove godine mogli zabilježiti gubitke od ukupno milijardu eura, što odgovara devet posto njihovih ukupnih prihoda.
Italija želi smanjiti proizvodnju u 2020. godini za oko pet posto te izdvaja 100 milijuna eura za naknade vinogradarima, koji će morati baciti između 15 i 50 posto grožđa, no udruge vinara kažu da će zahtjevi vjerojatno premašiti raspoloživa sredstva.
Za vina klasificirana kao visoko kvalitetna, poput Chianti Classica i Prosecca, uzgajivači mogu dobiti 1100 eura po hektaru zemlje čiji će urod biti dijelom uništen.
Pojedina udruženja proizvođača skupih vina, poput onog koji proizvodi Brunello di Montalcino, s cijenom od 200 eura po boci, sama su odredila proizvodne kvote.
Uzgajivači sorte brunello dogovorili su da će smanjiti proizvodnju za 12,5 posto, a neimenovani izvor navodi da su prodali samo polovinu planirane količine za ovu godinu.
Rok za podnošenje zahtjeva za isplatu naknade istekao je u ponedjeljak. "Iznos od 100 milijuna eura koji je vlada izdvojila neće biti dovoljan“, naglašava predsjednik udruženja toskanskih proizvođača visokokvalitetnog vina Avito Luca Pollini. Toskana je također izdvojila šest milijuna eura kako bi proizvođačima vina pomogla da osiguraju dodatni skladišni prostor, no Pollini je kazao da će mnogi vinogradari radije baciti svoje grožđe. Samo je u toj regiji od prethodne berbe preostao višak zaliha ekvivalenta oko dva milijuna boca, navodi.
I Rim i Pariz izdvojili su dodatni novac za proizvođače koji destiliraju višak vina u alkohol za potrebe proizvodnje sredstava za dezinfekciju ruku i parfema, a Francuska je ovog tjedna povećala financijsku potporu za uzgajivače na 250 milijuna eura.
Potpore su dobili i hrvatski vinari. Naime, Hrvatska gospodarska komora (HGK) još je u travnju krenula s aktivnostima vezanim uz pomoć sektoru vina i hrvatskim vinarima te u svibnju predložila izmjene Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2019. - 2023., a radi uvođenja dviju izvanrednih mjera potpore - Destilacije vina u slučaju krize i Potpore za krizno skladištenje vina. "Ukupno predviđena javna potpora (EU sredstva i sredstva Državnog proračuna) od 56,5 milijuna kuna neće riješiti problem na hrvatskom tržištu vina, no potpora će znatno pomoći vinarima i vinogradarima u osiguranju likvidnosti (financiranju tekuće proizvodnje vina i grožđa, te otkupa grožđa). Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 59 je korisnika mjere krizna destilacija, a potporom će se zbrinuti 6,4 milijuna litara vina. Proizvođači imaju pravo na zbrinjavanje trećine vlastitih zaliha vina kroz destilaciju. Podaci vanjskotrgovinske razmjene za prvih pet mjeseci ove godine (posljednji dostupni podaci) govore o smanjenju izvoza za 22 % u odnosu prema istom razdoblju lani. Unatoč djelomičnom oporavku turističke sezone u Hrvatskoj i deblokiranja HORECA kanala, stanje na tržištu vina i dalje je osjetljivo s obzirom na negativan razvoj situacije s pandemijom bolesti COVID-19 na globalnoj razini, tako da je pomoć nužna. S obzirom na postojeći vanjskotrgovinski deficit u vinu, smanjenje površina pod vinogradima i krizu, nužno je sačuvati bar postojeću razinu proizvodnje grožđa i vina", kazao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam. Z.Rupčić/Hina