Nakon što je dokumentarno-igrani film "Prapovijesna noć Venere i Marsa" obišao brojne europske i svjetske festivale, autori su se odlučili na nastavak projekta i snimanje drugog od planiranih pet nastavka.

Time će u roku od dvije godine serijal "Vučedolske tajne" imati pet kvalitetnih epizoda o vučedolskoj kulturi (3000. - 2500. godine pr. Krista) te vizualizirati najveća dostignuća i visoke standarde kulture koja je tada bila dominantna u Europi. Mirela Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture, potvrdila nam je kako je završeno snimanje drugoga nastavka posvećenoga Vučedolskoj jarebici, a premijerno bi izvođenje trebalo biti u rujnu.

- Nismo još uvijek dogovorili točan datum, no želja nam je da to bude u rujnu. Imali smo u prosincu 2018. godine promociju prvoj dijela filma, odnosno prve epizode serijala, koja je ovjenčana nagradama na brojnim festivalima. Producent je Darko Puharić, koji je s prof. Aleksandrom Durmanom pisao scenarij, sve je snimano na našem području, a naš je muzej bio potpora u znanstvenom i muzeološkom dijelu - rekla je Hutinec.

Naglasila je kako je riječ o iznimno zahtjevnom projektu, na visokoj razini produkcije i tehnike snimanja, pa će nakon okončanja cijeloga projekta imati odličan proizvod koji će istodobno predstaviti povijest, biti odlična karta za privlačenje turista i promovirati Vučedol, Vukovar i hrvatsku kulturnu baštinu.

Tematika drugoga filma, Vučedolska jarebica, najnaprednija je metalurgija Europe. Ptica je otkopana na kultnom mjestu arheološkog lokaliteta Vučedol 1938. godine i predstavlja jarebicu, a stara je oko pet tisuća godina. Jarebica je nađena ukopana pred ulazom u takozvani Megaron ljevača bakra, kako je ovaj objekt nazvao njemački arheolog Robert Rudolf Schmidt, koji je 1938. godine vodio istraživanja na Vučedolu. Vučedolska je ptica postala najstariji simbol metalurgije i spojila tehnologiju i mitologiju. Kako je najavljeno, preostala će se tri filma detaljno baviti vučedolskim horizontom, kako geografskim i historijskim tako i metafizičkim, indoeuropskim podrijetlom Vučedolaca, ali i pričom o nestanku te kulture prije 4500 godina i njezinu ponovnom arheološkom pronalaženju.

Danijel Rafaelić, filmski kritičar i povjesničar filma, na predstavljanju serijala "Vučedolske tajne" izrazio je uvjerenje kako će serijal naći put do brojne svjetske publike, ističući kako je u Hrvatskoj stasala struka i profesionalizam.

Muzej vučedolske kulture provodi sustavna arheološka istraživanja arheološkog lokaliteta Vučedol, u suradnji s Gradskim muzejom Vukovar i Filozofskim fakultetom u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Vukovarsko-srijemske županije.

- I ove godine planiramo nastaviti istraživanja, no s manjim brojem sudionika. Zbog epidemioloških mjera nećemo imati studente, istraživanja će raditi manja ekipa, međutim ne dvojim kako će biti plodonosno. Važno nam je zadržati kontinuitet u istraživanjima, a planiramo ih organizirati tijekom rujna - poručila je Hutinec.

Rezultati prošlogodišnje kampanje bili su fascinantni jer su istraživači u jednoj jami za rituale pronašli više od 200 artefakata od kojih su neke posude, terine, vrčevi, kadionice i kalemi gotovo neoštećeni.

Na upit koliko ih je epidemija koronavirusa spriječila u radu, odgovorila je kako je muzej polovinom ožujka otkazao dolazak velikih grupa posjetitelja. Nakon ponovnog otvaranja vrata krajem travnja počeli su primati manje grupe i individualne posjetitelje.

- Ne mogu reći kako nas epidemija nije poremetila, jer aktivnosti ne možemo provoditi na uobičajeni način. Otkazali smo sva velika događanja i planiranu izložbu. Nadam se kako ćemo sve nadoknaditi iduće godine - rekla je ravnateljica muzeja.

Muzej vučedolske kulture nositelj je velikog projekta, Arhelološki park Vučedol, kojeg provodi u suradnji s Ministarstvom kulture, Gradom Vukovarom, Turističkom zajednicom Vukovara i Lučkom upravom.

Vrijednost projekta je 118 milijuna kuna, od čega je 95,5 milijuna osigurano u fondovima Europske unije.