Autoglas
TRŽIŠTE

Prodaja upola manja, ali optimizma ipak ima
Objavljeno 11. kolovoza, 2020.
Prodajne su brojke za srpanj optimističnije u odnosu prema katastrofi od ožujka do ljeta koju je izazvala pandemija, kada je sve stalo

Pandemija koronavirusa snažno je pogodila automobilsku industriju, a, prema analizi prodajnih rezultata, ona se katastrofalno prenijela na hrvatsko autotržište. Prema podatcima agencije Promocija plus, u srpnju su u Hrvatskoj prodana 5132 nova automobila, što je 17,3 posto manje nego lanjskog srpnja, dok je od početka godine prodano 22.568 novih vozila, ili velikih 49,1 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.


U lipnju je bilo još gore, jer je u usporedbi s ostalim zemljama EU-a Hrvatska zabilježila najveći međugodišnji šestomjesečni pad, 54,4 posto, Španjolska je na drugom mjestu te ljestvice s minusom od 50,9 posto, a Portugal je treći i bilježi pad od 49,6 posto. Pad veći od 40 posto zabilježen je u još tri države – Italiji (- 46,1 posto), Bugarskoj (- 44,5 posto) i Grčkoj (- 44,2 posto). Iz toga se lako može zaključiti da su sve države na vrhu ljestvice negativnog trenda južnoeuropske i mediteranske zemlje, koje su znatno naslonjene na turizam. Tako je pad turističkog prometa proizveo i pad potražnje za rent-a-car vozilima, koja su činila znatne udjele prodaje novih vozila u svim turističkim zemljama.

Optimizam

Ipak, prodajne su brojke, gledajući samo srpanj, optimističnije u odnosu prema koronavirusom prouzročenoj katastrofi od ožujka da kraja lipnja, kada je sve stalo. Turizam je krenuo, a broj turista, koji raste iz dana u dan, ugodno je iznenadio i najveće pesimiste. S dolaskom turista živnule su i rent-a-car tvrtke, koje su prolongirale kupnju automobila, s inače rezervirane za travanj i svibanj sada na lipanj i srpanj. Od nekoliko milijuna pristiglih turista veliki broj njih u istraživanje hrvatskih ljepota ide upravo unajmljenim vozilom. Prema viđenome, rezultati za kolovoz trebali bi, s obzirom na situaciju, biti dobri.


Inače, u prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatskoj je prodano najviše Volkswagenovih novih automobila - 3487, što je 15,4 posto udjela u ukupnoj prodaji. Slijedi članica istog koncerna, Škoda, čijih je vozila prodano 3068 (udjel 13,5), potom Renault (2120 prodanih, udjel 9,3 posto) te Renaultu sestrinska Dacia (1442, udjel 5,2 posto). Istovremeno je, uz ostale, prodano i 739 Audija, 676 BMW-ova, 602 Mercedesa, 96 Porschea, ali i 36 Jaguara te 18 Tesli...
Pogonski sklop

Škoda Octavia bila je daleko najprodavaniji model u srpnju, kao i u dosadašnjem dijelu godine. Octavija je u srpnju prodano 328, a slijedi Renault Captur s prodajom od 212 primjeraka. Na trećem je mjestu VW Polo (202), a četvrti je Renault Clio (195), koji je u lipnju pomeo konkurenciju s čak 411 primjeraka. Taj veliki broj uglavnom je isporučen rent-a-car tvrtkama koje su se pripremale za neizvjesnu turističku sezonu, koja se, ipak, bar po broju gostiju, pokazala uspješnom. Broj od 100 prodanih automobia u srpnju još su premašili Opel Corsa (176), Dacia Duster (148), Citroen C3 (128), VW T-Cross (117), Dacia Sandero (114), VW T-Roc (113) i Suzuki Vitara (110).


Od siječnja do kraja srpnja 2020. najviše je prodano novih vozila na benzinski pogon, njih 12.829, što je udjel od 56,8 posto u ukupnoj prodaji. Na drugom su mjestu dizelaši, 8016 prodanih, s udjelom od 35,5 posto. Za hibride se odlučilo 1336 kupaca, uz udjel od 5,9 posto u ukupnoj prodaji, a za pogon na plin 264 (udjel 1,2 posto). Auto na struju kupila su 123 kupca, što je udjel od 0,5 posto u ukupnoj prodaji.
Po ugrađenosti plina u novi automobil prednjači Dacia, koja od 264 ukupno prodana plinaša u Hrvatskoj sama ima 261! Po jedno prodano vozilo i s plinskim pogonom prodali su još Volkswagen, Hyundai i Opel. Toyota je, gledajući hibridni pogon prethodnih mjeseci i godina, u Suzukiju dobila dostojnog rivala, koji ju je u srpnju i prestigao. Suzuki je kupcima ove godine, do kraja srpnja, isporučio 548 hibrinih modela, za razliku od Toyote, koja je prodala 518 hibrida. Brojkom od 102 prodana automobila s hibridnim pogonom može se pohvaliti i Audi. Škoda prednjači i po broju prodanih električnih automobila - 35, drugi je Hyundai s 26 prodanih automobila, a treći je, s 18 prodanih vozila, Tesla.


Milan Bugarić
// PROMOCIJA PLUS //
POŽEGA VIŠE NIJE POREZNA OAZA
Velike promjene zabilježene su u regionalnoj prodaji automobila. Nekadašnja porezna oaza, prepoznatljiva po PŽ (Požega) registracijskim oznakama, sada je na prodajnim marginama. Korporacije i rent-a-car tvrtke više ne registriraju vozila u Požegi, nego su se okrenule novim regijama, ponajprije Šibeniku. Tako je broj vozila sa registracijskim oznakama ŠI stigao gotovo na vrh, ostavši samo iza Zagreba, uvjerljivo premašivši splitsku, riječku i osječku regiju. Većina tamo registriranih automobila u vlasništvu je korporacija i tvrtki za iznajmljivanje automobila. A Požega, koja je prošle godine pod svojom registracijom imala više od 2000 automobila, pala je na njih samo 367. To je, prema broju stanovnika u Požeško-slavonskoj županiji, realan broj. Znatan pad novoregistriranih automobila (327) zabilježila je i karlovačka regija, također omiljena porezna oaza za tvrtke.
NOVCA ZA SKUPE MARKE I DALJE IMA
Iako je većina hrvatskih građana, zbog neizvjesnosti oko koronavirusa, oprezna s novcem, ima i onih koji s tim nemaju problema pa kupuju automobile i milijunske vrijednosti. Tako su ove godine put do kupaca pronašla tri Bentleya, te jedan Lamborghini i Aston Martin. Prodano je i 14 Lexusa, 36 Jaguara i 96 Porschea. Kako smo naveli u tekstu, hrvatski kupci ne odriču se ni premium vozila, tzv. svetog trojstva - Mercedesa, Audija i BMW-a. Prodan ih je popriličan broj, Mercedesa 602, BMW-ova 676, a Audija 739. Zanimljivo, podjednako je tih automobila plaćeno novcem građana i tvrtki.