Magazin
GODINA TEŠKIH IZAZOVA: KORONA, EKONOMIJA I TURIZAM

U novom maratonu moramo biti spremni i na sprint s preprekama
Objavljeno 8. kolovoza, 2020.
Lela Tijanić: Nužni su kompromisi između zaštite zdravlja i zaštite poslovanja...

Vijest o novcu iz paketa koji je odobrila Europska komisija vrijedna je, ali i potrebna nakon višemjesečnog/dnevnog praćenja broja zaraženih, lockdowna, negativnih trendova kretanja socioekonomskih pokazatelja, otkazivanja događanja, kao i prognoza o padu BDP-a, informacija o broju planiranih ovrha, opasnostima povećanja nezaposlenosti i cjelokupne neizvjesnosti - kaže dr. sc. Lela Tijanić, izvanredna profesorica na Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, i dodaje:

- U preporukama za suočavanje s globalnom pandemijom često se spominju kompromisi, vidljivi primjerice već i u odnosima između zaštite zdravlja i zaštite poslovanja, kod preporuka o zajedničkom usmjerenom djelovanju različitih politika po pitanju rješavanja negativnih učinaka na vanjsku trgovinu i sličnih rasprava. Na europskoj razini trenutačno je značajan kompromis postignut upravo oko zajedničkog financijskoj plana. U osvrtima je okarakteriziran kao povijesni, dijelom i zbog zaduživanja Europske unije (EU) na financijskom tržištu, ali povijesna je i situacija izazvana bolešću COVID-19, koja traži dodatne intervencije/sredstva (uz planirano donošenje novog proračunskog okvira koji se usvaja za razdoblje od 2021. do 2027.). Kompromis na svim razinama upravljanja i među različitim nositeljima provedbe bitan je također da bi se sredstva uspješno isplatila, odnosno iskoristila za oporavak, strukturne promjene, poticanje rasta i održivog razvoja, stvaranje otpornosti.

EUROPSKI PAKET
No, podsjetimo još jednom što konkretnije znači "kompromis za europsku budućnost" za oporavak hrvatske ekonomije?

- Prema dogovoru Europskog vijeća, od ukupnih 1074 milijarde eura u sedmogodišnjem proračunu EU-a te 750 milijardi eura za oporavak od posljedica epidemije (u instrumentu Next Generation EU), Hrvatskoj je na raspolaganju 22 milijarde eura, odnosno točnije oko 12,6 milijardi iz višegodišnjeg financijskog okvira i 9,4 milijardi eura iz fonda za oporavak Next Generation EU.

Next Generation EU podrazumijeva ulaganja kroz različite instrumente koji se odnose na potporu za oporavak država članica (kao što su npr. Europski mehanizam za oporavak i otpornost, REACT-EU – dodatna sredstva za kohezijsku politiku, za sprječavanje prepreka u ulaganjima, posebno za najpotrebnije, jačanje Fonda za pravednu tranziciju i dodatna sredstva u Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj), zatim na poticaj pokretanju gospodarstva i privatnim ulaganjima (Instrument za potporu solventnosti, Instrument za strateška ulaganja, pojačani program InvestEU) te na instrumente za izvlačenje pouka iz krize, suočavanje s europskim strateškim izazovima (kao što su program EU za zdravlje, jačanje programa RescEU, i ostali programi).

U sljedećem koraku države članice moraju izraditi planove oporavka i otpornosti koji idu na ocjenu Europske komisije (i nakon toga na odobravanje Vijeća), povezuju se s Europskim semestrom i provedbom reformi. Uvjetovanost je očekivano veća za nepovratna sredstva negoli za zajmove (iako zajmovi nameću drugu vrstu odgovornosti za povrat), ali uvjete za dobivanje sredstava potrebno je ispuniti. Sredstva se također trebaju usmjeravati prema ciljevima koje EU nastoji ostvariti na razini integracije, provedbom Europskog zelenog plana i digitalizacije. Glavna odrednica strategije gospodarskog rasta definirana je prema održivosti u tzv. Europskom zelenom planu, što pridonosi i ciljevima održivog razvoja iz Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030.

Osim dodatnih ulaganja u oporavak gospodarstva radi uklanjanja/suzbijanja posljedica trenutačne krize (kao što je očuvanje likvidnosti poduzeća, radnih mjesta), ulaganja su prilika za nastavak rješavanja prepreka i provedbu mjera na različitim područjima koja traže reforme. Detaljnije se smjer planiranih reformi može pronaći i u prošlim nacionalnim planovima reformi. To su, primjerice, reforme na području javne uprave, zdravstva, pravosuđa, jačanje konkurentnosti gospodarstva poticanjem poduzetničkog okruženja, poticanje investicija, bolje povezivanje sustava obrazovanja i tržišta rada. Kod posljednjeg treba pridodati da je nužno poticati kvalitetu sustava obrazovanja u širem smislu, omogućiti ostvarivanje znanstvene izvrsnosti koja će imati implikacije u nastavno-stručnom smislu te u suradnji s gospodarstvom. Za sve navedeno, kao i za ostale reforme, bitni su demografski potencijali (kao preduvjet i posljedica).

UDAR NA TURIZAM
Kako se iz tog golemog financijskog paketa može pomoći turizmu u RH, koji će ovu godinu završiti u velikim gubitcima? Za iduću godine vjerojatno će trebati aplicirati s nekim novim projektima prema ovim europskim milijardama?

- Osim poznatih pokazatelja koji na to upućuju, snažna ovisnost o turizmu u Hrvatskoj potvrđena je u procjenama prema kojima se Hrvatska istaknula među europskim državama koje će osjetiti najveće štete zbog pada turističkog prometa. Navedeno dijelom proizlazi i iz broja ljudi koji u Hrvatskoj ostvaruje prihode od turizma, ovisnosti o inozemnim gostima (te je sada aktualno pitanje koliko brzo će se navedena struktura oporavljati), ali i o činjenici što u cjelokupnom gospodarstvu nemamo dovoljno dobro iskorištene ostale razvojne alternative. Također, globalno smo "prepoznatljivi". U izvješću UNCTAD-a (2020.) o učincima pandemije na turizam (COVID-19 and Tourism. Assessing the Economic Consequences), objavljenom u srpnju, prezentiraju se rezultati procjene gubitaka, ovisno o duljini trajanja prekida turizma (četiri, osam ili 12 mjeseci). Procijenjeno je da bi na globalnoj razini, u slučaju prekida od osam mjeseci, gubitak mogao iznositi oko 2,8 % globalnog BDP-a (u najpesimističnijem scenariju gubitak ide do 4,2 % BDP-a). Sektor putovanja i turizma bitan je za razvoj mnogih zemalja, a Hrvatska se u istom izvješću nalazi na 3. mjestu (uz Jamajku i Tajland), na listi od 15 zemalja svijeta za koje se smatra da će biti najteže pogođene. Prema pokazateljima koje je objavio UNWTO o otpornosti i brzini oporavka turizma nakon SARS-a (2003.) te svjetske ekonomske krize (2008.), potvrđena je relativna otpornost i brz oporavak turizma (ponovni rast broja dolazaka bio je brži kod slučaja SARS-a), ali trenutačna kriza ima znatno snažnije utjecaje te je prije svega teško prognozirati koliko dugo će situacija potrajati i hoće li se slični scenariji ponoviti u budućnosti. Ipak, iako u nadi da će konačne brojke biti povoljnije od pesimističnih prognoza te da će uslijediti relativno brzi oporavak, ne bismo smjeli zaboraviti na „opomenu“ koju je pandemija uputila. S obzirom na važnost turizma, UNWTO također predlaže uključivanje turizma u planove oporavka.

Jasno je da turizam u Hrvatskoj treba razvijati s obzirom na jedinstvene potencijale koje Hrvatska ima, i s obzirom na vidljiv doprinos u ekonomskom smislu. Međutim, na vrijeme treba spriječiti učinke tzv. preturizma (neovisno o pandemiji), razmišljati o uklanjanju prepreka, povećati kvalitetu, usmjeravati gospodarstvo prema ostalim razvojnim mogućnostima (koje se dijelom mogu i povezati s turizmom).

Možete li to pojasniti i malo detaljnije?

- Mogućnosti ulaganja u turizmu su brojne te se mogu promatrati u različitim kontekstima. Veliki broj stručnjaka iz različitih disciplina prezentira opasnosti od visoke ovisnosti o turizmu (bez dovoljno snažnih ostalih sektora), i slabe dodane vrijednosti u turizmu, istražuje te piše o potrebi transformacije turizma u Hrvatskoj. Često se govori o potrebi i smjeru promjena, upotpunjavanja proizvoda i usluga u turizmu, preciznije o potrebi i smjeru povećanja i profiliranja kvalitete, kreiranja novih, prepoznatljivih sadržaja, razvoju posebnih oblika turizma, očuvanju autentičnog doživljaja tijekom putovanja i boravka turista, o upravljanju razvojem turističkih destinacija na održiv i odgovoran način, uključujući rješavanje problema ugrožavanja prostora, prirode i baštine, nekontroliranog rasta smještajnih kapaciteta (bez odgovarajućeg rasta potražnje), o dugoročnim posljedicama "brze zarade" u turizmu, ali i potrebe za iznajmljivanjem, strukturi smještajnih kapaciteta u kojoj dominira privatni smještaj.

U posljednje vrijeme sve se više, očekivano, potiče domaći turizam, domaća turistička potrošnja, ali se i govori o potrebi povećanja raspoloživog dohotka domaćih turista za turističku potrošnju. Prema podacima Eurostata, tjedan dana plaćenog odmora ne može si priuštiti 48 % građana Hrvatske starijih od 16 godina (na razini EU indikator iznosi 29 %, ali nisu uključeni učinci trenutačne krize). Također, interesi istraživanja i stručnih rasprava usmjereni su na problematiku specijalizirane radne snage u turizmu, utjecaj digitalne transformacije na turizam, a neupitno je da sigurnost i povjerenje predstavljaju preduvjet da bi se turističke aktivnosti realizirale, kao i dio turističke ponude, što je danas posebno bitno osigurati.

Veće turističke destinacije nerijetko su primjeri nepovoljnih učinaka (posljedica preturizma) koji utječu na kvalitetu života, ali i na turiste. Osim konflikta između lokalnih potreba, prirodnih kapaciteta i turističkih potreba, opterećenosti infrastrukture, rasta cijena proizvoda i usluga, kod promatranja utjecaja turizma u poznatijim turističkim destinacijama potrebno je navesti rast cijena nekretnina, koji u pojedinim slučajevima izaziva i preseljenja stanovništva. Nedavno je objavljena publikacija "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2019.", koju je Ekonomski institut, iz Zagreba izradio u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske (i, između ostaloga, sufinancirao sredstvima iz EU fondova), u kojoj se navodi da veza između turističke aktivnosti i cijena stambenih nekretnina jača s vremenom.

ODRŽIVI PROJEKTI
Kako stoji s povezivanjem turizma i poljoprivrede, između ostaloga?

- U potpunosti su jasni i opravdani prijedlozi o potrebi snažnijeg povezivanja turizma i poljoprivrede. S obzirom na potencijale hrvatske poljoprivrede, proizvođači mogu imati koristi od udruživanja, povezivanja s otkupljivačima, prerađivačko-prehrambenom industrijom kako bi pozitivni učinci bili što veći po pitanju proizvodnje za vlastite potrebe, za potrebe turističke potražnje, ali i u cilju povećanja konkurentnosti te većeg izvoza (viškova). Kvalitetu autohtonih proizvoda imamo, kao i potencijale za ekološku proizvodnju. Međutim, proizvođačima također treba osigurati preduvjete za odgovarajuću proizvodnju, dok se kroz fondove nude mogućnosti osuvremenjivanja proizvodnje (primjerice kroz trenutačni Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj). Ruralna područja imat će bitnu ulogu i u zelenoj tranziciji EU-a. Potencijali povezivanja također se mogu promatrati detaljnije kroz svaki selektivni oblik turizma.

Sve navedeno može predstavljati temelj za razmišljanje o projektima i aktivnostima koji se mogu sufinancirati dostupnim sredstvima, što se očekuje realizirati u fazama. Mjere oporavka treba žurno provoditi (iz spomenutih i ostalih okvira koristiti mogućnosti za pomoć u turizmu koje EU nudi, iskoristiti potpore likvidnosti turističkih poduzeća, za očuvanje radnih mjesta, mogućnosti Investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus, zajmova...).

Nadalje, potrebno je prepoznati prilike za one oblike turizma koji će se brže oporaviti, a u povoljnijem razdoblju kapitalizirati potencijale vođeni idejom održivosti. U okviru EU fondova i programa nema specifičnog fonda samo za turizam, ali se mogućnosti financiranja projekata mogu pronaći u okviru različitih fondova (trenutačno u okviru svakog Europskog strukturnog i investicijskog fonda) i pojedinih programa.

Broj i struktura aktivnosti koje navedeni programi i fondovi pokrivaju upućuju na značajne mogućnosti za povlačenje sredstava u turizmu (npr. mogu pridonijeti povećanju kvalitete smještaja, razvoju sustava za uštedu troškova, pametnih rješenja, poboljšanju kapaciteta, zaštiti kulturne baštine, pružiti potporu provedbi marketinških aktivnosti...), što je dijelom potvrđeno kroz primjere uspješnih projekata na području turizma koji su do sada sredstva povukli.

Prije nekoliko dana objavljen je i poziv za iskazivanje interesa za uključivanje u tematska partnerstva koja će biti vezana uz međuregionalne inovacijske pilot-projekte, kao pomoć u oporavku nakon pandemije, a koja obuhvaćaju i područje turizma (održiv i digitalni turizam).

DRUŠTVO NOVIH IDEJA
Kad sve uzmemo u obzir, kakav bi bio zaključak kada je riječ o hrvatskom turizmu?

- Zaključno, iz dostupnih instrumenata nužno je detaljno proučiti mogućnosti financiranja ovisno o području interesa, a investicije namjenski usmjeriti prema odgovarajuće postavljenim i usklađenim prioritetnim područjima. Trebamo težiti zadovoljavajućim rezultatima (što bliže iznosu od 22 milijarde eura s početka), za što su potrebne brojne pripreme i promjene koje nisu jednostavne u uvjetima nepovoljnih ekonomskih kretanja i ograničenih kapaciteta u doba neizvjesnosti.

Često su se pregovori oko proračuna slikovito nazivali "maratonskim" te slijedi novi "maraton" na razini država članica, ali kako bismo ostvarili veći stupanj konvergencije Hrvatska mora biti sprema i na "sprint s preprekama".

Također, jasno je da je lakše trčati bez maske, stoga nam preostaje ostaje nadati se da će se i epidemiološka situacija u što kraćem roku na globalnoj razini popraviti kako bi se u "utrku" uključili "live", zdravi, s novim idejama, a sve to radi realizacije otpornog, konkurentnog i održivog društva u kojem se kompromisi za sve sudionike isplate.

Razgovarao i priredio: Darko JERKOVIĆ
U posljednje vrijeme sve se više, očekivano, potiče domaći turizam, ali se i govori o potrebi povećanja raspoloživog dohotka domaćih turista za turističku potrošnju...
Glavna odrednica strategije gospodarskog rasta definirana je prema održivosti u tzv. Europskom zelenom planu, što pridonosi i ciljevima održivog razvoja iz Programa UN-a za održivi razvoj 2030...
Trebamo težiti zadovoljavajućim rezultatima za što su potrebne brojne pripreme i promjene koje nisu jednostavne u uvjetima nepovoljnih ekonomskih kretanja i ograničenih kapacitetai...
Nacionalni razvojni prioriteti
Odgovore na pitanja u koja područja ulagati u dužem roku trebalo bi započeti mapiranjem stanja (resursa), odnosno na temelju strateškog planiranja postaviti odgovarajuće prioritete u strateškim dokumentima, s jasnim ciljevima, mjerama i aktivnostima, uključujući financiranje. U pripremi je dokument kojim se definiraju nacionalni razvojni prioriteti, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030., temelj za izradu ostalih planova i programa, kao i za buduće iskorištavanje EU sredstava. Definirani tematski prioriteti gdje se očekuje doprinos su zdravlje i kvaliteta okoliša, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost, hrana i bioekonomija, digitalno društvo, turizam i kreativno društvo. Kod posljednjeg prioriteta vidimo da je zbog krize i jedno i drugo područje značajno osjetilo posljedice. O turizmu se često govori (s obzirom na doprinos u ekonomskom smislu). Međutim, prioriteti koji vode prema kreativnom društvu i trenutačni rizici koji se po pitanju navedenog javljaju, u idućem procesu oporavka i kreiranja otpornosti ne smiju ostati zanemareni. Osim velikog broja vrijednih umjetnika različitih polja, zaposlenih u sektorima kreativnih i kulturnih industrija, koji se trenutačno suočavaju s poteškoćama, područje kulturnih i kreativnih industrija iznimno je važno za gospodarstvo, dok je suvišno spominjati koliko utječu na cjelokupnu kvalitetu života.
Možda ste propustili...

RECEP TAYYIP ERDOGAN

Snovi o novom carstvu

INTERVJU: VEDRAN OBUĆINA, POLITOLOG I TEOLOG IZ RIJEKE

Trump je ogolio Novi svjetski poredak, ali ga se nije odrekao

SVJETSKI DAN TURIZMA: OD RUDOLFA STEINERA DO NOVOG NORMALNOG

Povratak ravnoteže u ruralnom razvoju

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NOVI SVJETSKI POREDAK (I)

Globalizacija na popravnom,
promjene su neizbježne

2

DIVLJA IMIGRACIJA

Šveđani se bude uz zvuke eksplozija ručnih granata

3

SVJETSKI DAN TURIZMA: OD RUDOLFA STEINERA DO NOVOG NORMALNOG

Povratak ravnoteže u ruralnom razvoju