Većina hrvatskih građana impresionirana je onim što se moglo vidjeti i čuti 5. kolovoza u Kninu, na 25. obljetnicu akcije Oluja.

Analitičari ističu kako je cijeli državni vrh, kao nikada do sada, pokazao jedinstvo i zajedništvo, poslavši pomirljive, državničke, dostojanstvene i emotivne poruke o okretanju budućnosti.


Premijer Andrej Plenković poručio je da pijetet treba iskazati prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti, a isto se očekuje i od hrvatskog društva, osobito predstavnika Srba, koji također trebaju jasno osuditi sve zločine nad Hrvatima. Predsjednik RH Zoran Milanović govorio je o normalizaciji odnosa sa Srbijom, a umirovljeni general-pukovnik Ante Gotovina između ostaloga je rekao kako je potrebno misliti o boljem sutra. Važno je istaknuti i ulogu potpredsjednika Vlade iz redova SDSS-a Borisa Miloševića, bez čijeg bi dolaska u Knin sve to zasigurno imalo sasvim drugu dimenziju.

Toga je mišljenja i Krešimir Macan, komunikacijski stručnjak, koji tvrdi kako su to napravili svi zajedno, ali je to svojim dolaskom omogućio Boris Milošević. "To su bili povijesni govori u povijesnom trenutku, jer je 25. obljetnica vojno-redarstvene akcije Oluja povijesni trenutak u kojemu se Hrvatska mora okrenuti budućnosti. Bez obzira na to koliko je Milošević riskirao, bez njega sve te poruke ne bi imale isto značenje. Došao je u Knin i omogućio te govore, koji su išli u smjeru pružanja ruke pomirenja srpskoj manjini", kaže Macan.


Državničkim govorom za 21. stoljeće ocijenio je Macan obraćanje premijera Plenkovića, koji je uputio ispriku za pojedinačne zločine ne umanjujući pritom žrtvu hrvatskog naroda. "Druga strana, ako prima ruku pomirenja, mora isto tako prihvatiti činjenicu da su mnoge i u puno većem broju zločine počinili srbijanski vojnici u Hrvatskoj. To je posebno naglasio Plenković u govoru, istaknuvši da su mnogi počinitelji tih zločina prošli i nekažnjeno", poručuje taj medijski stručnjak.


Onim što je cijelom kontekstu dalo posebno značenje Macan drži činjenicu da je predsjednik Zoran Milanović pohvalio Plenkovićev govor, a onda apostrofirao odnose Hrvatske i Srbije. "Rekao je da bismo željeli živjeti dosadno, da živimo kao dobri susjedi, jer kada se svađamo, nitko nas ne sluša, a naši su odnosi prevažni za regiju. To sve je bila ruka pomirenja pružena srpskoj manjini u Hrvatskoj, ali i Srbiji: ‘ajmo krenuti dalje, živjeti zajedno, kao što je rekao Milanović", izdvaja Macan poruke šefa države.


Dodatno je sve prisnažio svojim istupom i general Ante Gotovina, porukom da učimo iz prošlosti, vidimo svoja iskustva i ne ponavljamo pogreške te da se okrenemo budućnosti, tvrdi Macan, izdvajajući iz svega ipak generalov odgovor na novinarski upit "kako tune". "Odgovorio je: ‘Debljaju se‘ i to je poruka koju svi mi želimo, ‘da nam se tune debljaju‘, da bolje živimo i da nam sutra svima bude dobro", zaključuje Macan.


Onim što se događalo u Kninu zadovoljan je i politički analitičar Davor Gjenero, koji ipak izdvaja govor generala Gotovine, za koji kaže da je, s jedne strane bio vojnički odlučan, a s druge strane on je bio tipični vojnik demokratske države i čovjek koji razumije što je to demokracija. "S te svoje generalske i džentlmenske pozicije govorio je o zaštiti ranjivih skupina i o jednakoj zaštiti i pravima svih pripadnika jednog društva i građana jedne države bez obzira na neke njihove osobine ili pripadnost manjinskim zajednicama. To je bio izrazito instruktivan govor, koji može biti svojevrstan dio nekakvog građanskog odgoja", kaže Gjenero.


Za premijera Plenkovića tvrdi da je govorio upravo onako kako se očekuje da govori predsjednik Vlade koji doista vodi parlamentarnu većinu koja obuhvaća i sve hrvatske manjinske zajednice.


"Najavio je velik demokratski iskorak vezano uz zaštitu prije svega socijalnih, manje političkih, prava nacionalnih manjina, jer politička su prava ostvarena. Naime, i danas pripadati srpskoj manjini na oslobođenim područjima znači povećan rizik od socijalne isključenosti", objašnjava Gjenero. I njega se dojmio Miloševićev dolazak u Knin. "To je prvi put da je srpski predstavnik na takvom mjestu i time se pokazuje da Plenković s jedne strane i Milošević i Pupovac s druge strane doista žele integrirati srpsku zajednicu u hrvatsko društvo, što znači da se doista ponašaju - Plenković kao vođa, a oni kao članovi parlamentarne većine", naglašava naš sugovornik.


Kada je pak riječ o Milanovićevu govoru, smatra da je govorio onako kako on i može govoriti, na načelnoj razini, bez stvarne institucionalne moći, ali s voljom da pridonese razvoju društva u pravom i poželjnom smjeru.

Na kraju valja reći kako je bilo i onih koji su pokušali umanjiti vrijednost poruka izrečenih s mjesta koje je sinonim hrvatskog otpora, herojstva, slobode i pobjede. Uglavnom su to politički marginalci koji se nisu spremni ukrcati u vlak koji vodi u budućnost, nego izabiru onaj koji vozi u suprotnom smjeru. Krešimir Macan tako smatra da je Miroslav Škoro, čelnik Domovinskog pokreta, izgubio osjećaj za pravi trenutak i vrijeme. "Njemu posljednja istraživanja sugeriraju da je Domovinski pokret zajedno sa SDP-om drastično pao u popularnosti, dakle pred njim je sada velik izazov odgovoriti na to koja je njegova buduća politika. On se s ovakvim izjavama zatvara krajnje desno. Istovremeno je zaboravio da je potpredsjednik Sabora, tako da je poslao posve krivu poruku. Ono što je najgore za njega, poslao je poruku da nije bitan. Umjesto da je iskoristio taj svoj položaj, on je poslao poruku da nikoga nije briga što kaže Miroslav Škoro", komentira Macan.

Davor Gjenero dodao je kako je Domovinski pokret pokazao da njegovi vođe ne razumiju temeljne društvene trendove, pokušavaju opstruirati racionalne politike, a nemaju alternativnu politiku.