Mirno i dostojanstveno protekla je proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja u srijedu u Kninu, uz govore državnih dužnosnika i sudionika Domovinskog rata, u kojima su pozvali na zajedništvo i pomirenje. Tako su, gotovo jednoglasno, proslavu ocijenili njezini sudionici, analitičari i promatrači.

Premijer Andrej Plenković u svom je govoru istaknuo kako ovaj dan "obilježavamo u znaku pobjede, zahvalnosti i ponosa, a prožet je pomirbom i pijetetom, koji su temelji budućnosti Hrvatske". Rekao je kako hrvatsku pobjedu u Domovinskome ratu najbolje simbolizira slika prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji, dan nakon oslobođenja Knina, ljubi hrvatsku trobojnicu na Kninskoj tvrđavi. Govoreći o vojnom i političkom značenju Oluje, rekao je da je ta akcija bila pravno legitimna, vojno neizbježna i politički nužna.

"Osim što je bila vrhunac svih uloženih napora za obranu i slobodu Hrvatske, Oluja je bila prekretnica za mir i stabilnost jugoistočne Europe i stoga je s pravom možemo smatrati našom najvećom pobjedom. Drugi snažan osjećaj koji nas obuzima je zahvalnost. I to ponajprije hrvatskim braniteljima, kao trajna obveza svih nas koji smo danas baštinici tada izvojevane slobode", istaknuo je premijer.

"Prisjećajući se tih dana ponosa i slave, na umu su nam hrabrost, odlučnost, sloga i snaga koju je hrvatski narod tada pokazao. Ponos zbog svijesti da smo tih dana jedinstveno i zajedničkim naporom svih hrvatskih ljudi obranili i priveli kraju ono o čemu su sanjali naraštaji Hrvata: slobodnu Hrvatsku", istaknuo je.

"Kao zemlja koja je pobijedila u nametnutom ratu s brojnim nedužnim civilnim žrtvama, žalimo zbog svih stradalih, osobito civila, i ne samo Hrvata nego i Srba i svih drugih nacionalnosti. S tugom se i pijetetom prisjećamo stotine tisuća prognanika protjeranih sa svojih ognjišta i svih koji su od 1991. do kraja Domovinskog rata poginuli braneći Hrvatsku. Prisjećamo se i svih civilnih žrtava i među njima brojnih žrtava ratnih zločina počinjenih diljem Hrvatske uime velikosrpske ideologije, to više što za mnoga od tih nedjela još nitko nije odgovarao. To više žalimo i za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je, nažalost, bilo, jer legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo - te je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava i ružan ožiljak na pravedn lice i obrambeni karakter Domovinskog rata", rekao je Andrej Plenković, dodavši kako smo svjesni i da je pobjeda u Oluji bila traumatična za mnoge hrvatske Srbe, koji je ponajprije povezuju s odlaskom dijela srpskog stanovništva iz svojih domova. "Danas, 25 godina poslije, vrijeme je da staloženo sagledamo svu slojevitost tadašnjih zbivanja. Činjenica je da je nakon Oluje hrvatska država uložila velike napore da osigura povratak onih hrvatskih Srba koji su se htjeli vratiti u svoju domovinu i da je već mnogo učinjeno. Ali je isto točno da još uvijek ima teškoća koje treba otkloniti da bi se oni po svemu osjećali ravnopravnima, kako bi imali sve uvjete za život dostojan 21. stoljeća. Također znamo da su brojni hrvatski Srbi na slobodnim područjima diljem Hrvatske sve vrijeme rata dijelili sudbinu svojih hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i hrvatski branitelji, čime se treba ponositi. Isto tako, važno je da hrvatski Srbi u Oluji ne vide samo egzodus svoga naroda nego i svršetak rata, što je stvorilo uvjete za njihov povratak u Hrvatsku, za sve one koji to žele ili će željeti. Na kraju, treba iskazati dužan pijetet prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti. Pijetet prema tisućama nedužnih hrvatskih žrtava od Vukovara do Dubrovnika preko Voćina, Saborskog i Škabrnje. Pijetet i prema nedužnim srpskim žrtvama od Paulin Dvora do Varivoda, čime ne dovodimo u pitanje legitimnost ni pravednost Domovinskog rata niti umanjujemo pobjedu postignutu u Oluji. Naprotiv, time pokazujemo velikodušnost i humanost pobjednika koji unatoč svemu žali zbog svakog posrtaja ili nespriječenog zločina", istaknuo je premijer, dodavši kako se isto to očekuje od svih dijelova hrvatskog društva, osobito od predstavnika Srba u Hrvatskoj, "koji također trebaju jasno osuditi sve zločine počinjene protiv Hrvata". "Imajmo svi hrabrosti i ljudskosti da podjednako iskažemo pijetet prema nevinim žrtvama drugih naroda", rekao je Plenković, istaknuvši kako hrvatska država i društvo trebaju ići naprijed. "Iskrena pomirba može se graditi samo na istini koja se temelji na činjenicama, na suradnji sa svima u pronalasku svih nestalih i na pravdi za sve žrtve. I zato, bez obzira na nacionalnost žrtve ili počinitelja, svi oni zločini koji ne zastarijevaju nastavit će se procesuirati", naglasio je. Naveo je kako je, kao pobjednica, Hrvatska pružila ruku pomirbe i sada gradi svoju budućnost.

Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je da "smo odmaknuli daleko i nismo isto društvo kao što smo bili prije 25 godina". Dodao je da to dobro pokazuje i govor predsjednika Vlade, koji "toplo pozdravljam i nadam se da će se pretočiti u stvarnost". Istaknuo je da zajedništvo u demokraciji nije uvijek potpuno moguće, ali da je potrebno zajedno govoriti o stvarima koje nas spajaju i koje nas dijele, koje gledamo različitim pogledom. Citirao je Winstona Churchilla: "U ratu odlučnost, u porazu prkos i otpor, u pobjedi velikodušnost i u miru dobra volja." "Kako univerzalno i primjenjivo na naš put. U ratu koji je nametnut, u kojem su nas napali oružjem koje smo mi i Slovenci plaćali, u ratu koji nismo htjeli, bili smo od prvog trenutka zatečeni i suočeni sa situacijom za koju se nitko nije spremao", rekao je. Dodao je da je težak zadatak rata predvodio prvi hrvatski, ali i prvi ratni predsjednik Franjo Tuđman te da je posao koji je tada napravljen nešto iz čega bi Hrvatska danas mogla učiti. "Ta pobjeda nije pala s neba, ona nije slučajna. Ona je rezultat rada, planiranja, koncentracije, inteligencije stotina tisuća ljudi. Svi mi koji nismo u tome sudjelovali dužni smo im biti zahvalni", naglasio je šef države. Rat je počeo porazom i teškim patnjama i mukama prognanika, dodao je. U ratu je otpor na početku izgledao uzaludan, ali pobjedu su uzeli naši hrabri vojnici i njihovi zapovjednici. "U toj pobjedi trebali smo biti velikodušniji i organiziraniji nego što smo bili, o tome je nešto govorio i premijer. Nikada, srećom, nismo potonuli u ponor moralne katastrofe. Pogrešaka je bilo, bilo je i zločina koji su nas poslije koštali", istaknuo je Milanović, dodavši da je to bila velika lekcija. Hrvatska je poslije ispravila tu pogrešku, ali jedan teret ostaje, poručio je. "Zato posebno cijenim današnju nazočnost potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića. Jer doći ovamo i slaviti, a ovo je proslava, nije komemoracija. Mi se ovdje radujemo svojim uspjesima i slavimo. Doći ovamo i pridružiti se Hrvatima u proslavi jednog datuma, to nije nekakva jednadžba, nego arhitektura srca i duboko emocionalno pitanje i to nije mala stvar", istaknuo je Milanović. Za odnose Hrvatske i Srbije rekao je da su komplicirani više od stotinu godina. Poručio je da odnosi moraju biti bolji i da će sa svoje strane dati sve što može i smije te kako je na drugoj strani da pokuša isto.

Umirovljeni general-pukovnik Ante Gotovina poručio je da smo kroz naučene lekcije iz povijesti postali jači i bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra. Govoreći kao predstavnik branitelja, istaknuo je da je Oluja odredila budućnost domovine, početak kraja rata te uspostavu mira na ovim prostorima. "Hrabrost, požrtvovnost, upornost i zajedništvo naših ljudi od početka Domovinskog rata pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ratnog ministra obrane Gojka Šuška te svih načelnika Glavnog stožera bili su presudne odlike da u posebno nepovoljnim i teškim ratnim okolnostima gradimo hrvatsku vojsku, spremnu i sposobnu obraniti se, okončati nametnuti rat i stvoriti pretpostavku za trajni mir", poručio je. Gotovina je kazao da su strahote rata, godine patnji i stradanja nevinih, žrtve života mladih vojnika i onih koji su izgubili svoje zdravlje u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda, ugrađeni u temelje hrvatske državnosti. "S ponosom i tugom sjećamo se naših prijatelja, poginulih i umrlih suboraca, s dubokim poštovanjem pozdravljam vas, drage obitelji", naveo je. Poručio je kako se Hrvatska u 25 godina života u miru i sigurnosti razvija i gradi u modernu europsku demokraciju, socijalno pravednu državu koja se brine o najmanjima i najpotrebitijima, državu u kojoj svi njezini ljudi, bez obzira na različitosti, uživaju sigurnost i slobode, jednaka prava i jednake obveze. "Zajedništvom svih nas, od prvih na čelu do najmanjih, ostvarit ćemo postavljene ciljeve i znat ćemo odgovoriti na sve izazove vremena kojeg živimo. Na tom putu želim nam uspjeh uz Božju pomoć", zaključio je Gotovina.