Ekonomija
EU FONDOVI: UGOVORENA 61 MILIJARDA

Dubrovčani i Slavonci iznad prosjeka države
Objavljeno 4. kolovoza, 2020.
Slavonske su županije do kraja prošle godine, od raspoloživog iznosa od 18,8 milijardi kuna, ukupno ugovorile oko 60 posto

Još jedna analiza pokazala je kako su slavonske županije bile vrlo uspješne po vrijednosti ugovorenih sredstava iz fondova EU-a u odnosu prema ostatku zemlje. To se u najvećoj mjeri može pripisati provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, čiji je cilj osigurati povlačenje 18,8 milijardi kuna (2,5 milijardi eura) iz fondova EU, isključivo za projekte na području pet županija krajnjeg istoka Hrvatske.



Kontekst je bitan

Hrvatska gospodarska komora objavila je analizu "Županije i fondovi EU - pregled i usporedba ugovorenih sredstava" u kojoj navode kako su u razdoblju od 2017. do 2019. godine hrvatske županije ugovorile EU projekata u iznosu od 61,2 milijarde kuna (8,24 milijarde eura), odnosno približno 77 posto iznosa koji je u financijskom razdoblju 2014.- 2020. na raspolaganju Hrvatskoj iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Po ukupnom iznosu prednjači Grad Zagreb (14,4 milijarde kuna), ali, kažu u HGK-u, kada se ti podaci stave u kontekst veličine i strukture gospodarstva te broja stanovnika, dolazi se do zanimljivih rezultata. "Bolju informaciju o snazi distribucije ugovorenih sredstava daju podaci po stanovniku pojedine županije. Što je ugovoreni iznos po stanovniku veći, može se očekivati da je i utjecaj projekata na stanovništvo i gospodarstvo veći, odnosno pozicija županije je bolja. Tu ljestvicu predvodi Dubrovačko-neretvanska županija s ugovorenih 43.279 kuna po stanovniku, a na drugom je mjestu Ličko-senjska, koja ima najmanji broj stanovnika među županijama, pa je i s gotovo najmanjim iznosom ugovorenih sredstava dosegnula iznos od 26.933 kune po stanovniku. Na 4., 5. i 6. mjestu su tri slavonske županije, što znači da je na tom prostoru ugovaranje EU projekata znatno iznad razine prosjeka Hrvatske, odnosno upućuje na uspješnu provedbu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem", istaknuo je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK-a.

Veliki projekti

Slavonske su županije do kraja prošle godine, od raspoloživog iznosa od 18,8 mlrd. kuna, ukupno ugovorile oko 60 posto, odnosno 11,5 milijardi kuna. Točnije, pet slavonskih županija, čiji BDP čini oko 11,5 posto nacionalnog BDP-a, u posljednje je tri godine ugovorilo 18,8 posto ukupno ugovorenih sredstava EU fondova na nacionalnoj razini, odnosno ta su sredstva činila 27,5 posto njihova BDP-a u 2017. godini, a na nacionalnoj su razini činila 16,7 posto BDP-a. Iz toga u HGK-u iznose zaključak o snažnijem utjecaju korištenja fondova EU-a na kretanje BDP-a Slavonije, što je važna činjenica s obzirom na to da se radi o gospodarski najnerazvijenijoj regiji Hrvatske.

Nakon Zagreba na drugom se mjestu po ukupno ugovorenim sredstvima nalazi Dubrovačko-neretvanska županija s ukupno ugovorenim iznosom od 5,2 milijarde kuna. Takav plasman u HGK-ovoj analizi tumače velikim infrastrukturnim projektima poput Pelješkog mosta i obnove Zračne luke.

Dario Kuštro
USPOREDBA S VELIČINOM BDP-a
Iznos ugovorenih sredstava po županijama promatra se i u usporedbi s veličinom njihova BDP-a, odnosno u usporedbi s udjelom njihova BDP-a u nacionalnom BDP-u. "Pritom veći udio neke županije u ukupno ugovorenim sredstvima iz fondova EU-a od udjela te županije u BDP-u Hrvatske pokazuje da županija koristi fondove EU-a u većoj mjeri nego što je ‘važnost‘ te županije u domaćem gospodarstvu", navode u analizi HGK-a. Tako je najuspješnija Dubrovačka županija, čiji BDP čini tek oko tri posto BDP-a zemlje, ali na nju se odnosi gotovo devet posto svih ugovorenih sredstava.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana