Od početka godine, prema podatcima koje su nam ustupili u Upravnom odjelu za urbanizam pri Gradu Osijeku, riješena su 122 predmeta ozakonjenja nezakonito sagrađenih zgrada, odnosno legalizacije. No, je li to malo? To je pitanje na tragu onog s posljednje sjednice Gradskog vijeća, kada je vijećnica Danijela Lovoković upitala je li istina da je istekla licencija programskog sustava kojim se gradski službenici koriste u procesu legalizacije, da Grad Osijek nije uplatio produženje licencije, te da se posljedično tomu ne mogu izdavati nova rješenje o legalizaciji.

- Vijećnica je u jednom dijelu bila krivo informirana, pa je pitanje pogrešno i intonirano - odgovara nam Dražen Slunjski, pročelnik spomenutog upravnog odjela, i objašnjava kako je riječ o tome da se za ozakonjenje nezakonito sagrađenih zgrada, odnosno legalizaciju, koristi stariji kompjutorski program.

- No on je i dalje učinkovit, posve nam odgovara za provedbu i analizu dokumenata i predmeta u procesu legalizacije. No kako je riječ o doista starijem softverskom rješenju, tvrtka od koje smo ga kupili, više ne radi njegovu dopunu, pa ni održavanje. Tako, dok ne bude pukotina u tom sustavu, on je za nas jednako efikasan. U svakom slučaju, na raspolaganju nam je u takvim situacijama i podrška informatičkog odjela Grada Osijeka - ne skriva pročelnik.

No problem oko tempa legalizacije bio je i ostao, zapravo, nedostatak djelatnika. Odgovarajući na pitanje vijećnice Lovoković, dogradonačelnik Boris Piližota najavio je da će se zaposliti jedan novi djelatnik, i to samo za potrebe poslova legalizacije. Podsjetio je da, od kada je započet taj proces, 2013. godine, Grad Osijek ima još 5000 neriješenih slučajeva, ali je među njima i 1900 predmeta koje im je vratila Agencija za ozakonjenje. Ona je osnovana od resornog ministarstva s namjerom da gradovima i županijama pripomogne u rješavanje predmeta. Iz Grada Osijeka preuzela je 4995 predmeta, riješila njih 3010, a nakon što je ugašena, prije godinu dana, preostale predmete jednostavno je vratila u Osijek.

- Na poslovima legalizacije, uz ostale poslove i dnevne zadatke, rade tri referenta našeg upravnog odjela i oni godišnje donesu 400-tinjak rješenja o legalizaciji - izvijestit će Slunjski.

U Osijeku je u prvom valu podneseno 12.500 zahtjeva, a nakon što je 2017. odlučeno o novih 365 dana u kojima se mogu predati zahtjevi za legalizaciju nelegalno sagrađenih zgrada, dodatnih 1350 predmeta.

U oba slučaja dominantno su to bili zahtjevi za legalizaciju dogradnji, u pravilu na postojeće legalne stambene objekte. Zatim su tu zahtjevi o legalizaciji pomoćnih objekata - šupa i garaža, naknadno građenih u dvorištima. Od legalizacije, kako smo i izvještavali, dobro su punio i gradski proračun, tijekom godina nešto više od deset milijuna kuna. U ovogodišnjem proračunu planirani prihod od naknade za legalizaciju je 600 tisuća kuna.